Otkrijte tajne palate Knosos
Palata Knosos je jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta u Grčkoj i u svetu.
Nalazi se na ostrvu Krit, u blizini grada Herakliona. Palata je bila veoma važan centar minojske kulture. Mnoge priče i mitovi su povezani sa ovim zadivljujućim mestom. A sigurna sam da vam je poznat mit o kralju Minosu i lavirintu u kojem je držao Minotaura.
Knosos ima neverovantno bogatu istoriju koja se proteže od neolitskog sela do centra minojske civilizacije. Svake godine privlači sve više turista i ljubitelja istorije. Prema sadašnjim predviđanjima, veruje se da bi broj posetilaca u 2024. godini mogao da pređe milion!

Severno krilo Knososa
Kako stići do palate Knosos
Knosos se nalazi 5 km južno od grada Herakliona. Ispred lokacije se nalazi besplatan parking za automobile i autobuse. Takođe, možete ići autobusom sa centralne autobuske stanice A u Heraklionu, i potrebno je oko 20 minuta vožnje.
Postoje organizovane ture iz Herakliona, Hanje, Retimna ili Agios Nikolaosa sa posetom palate Knosos, Herakliona i Arheološkog muzeja u jednom danu.
Ako na Krit dolazite sa turističkim agencijama, obično će vam one organizovati izlete. Mi smo posetili ovo interesantno mesto u septembru 2021. i na nekim fotografijama možete videti ljude sa maskama zbog COVID-19 mera u tom periodu.
Cene ulaznica i korisne informacije pre posete
Uvek je dobro posetiti arheološka nalazišta rano ujutru i radnim danima jer su tokom dana gužve. Evo šta treba da znate pre posete.
♦ Radno vreme: 8-20h u periodu april-septembar; 8-17h tokom zime (januar-mart), i 8.30-18h od oktobra do decembra.
Muzej je zatvoren tokom praznika kao što su Nova godina-1. januar, 25. mart, 1. maj, Uskrs-nedelja i za Božić, 25. i 26. decembra.
◊ Cena ulaznice sa digitalnim vodičem je 19 evra.
♦ Kombinovana ulaznica (uključuje palatu Knosos i ulaznicu za Arheološki muzej Herakliona sa audio vodičem) iznosi 39 evra.
◊ Možete kupiti kartu onlajn za brzi ulaz ili direktno na lokaciji.
♦ Na ulazu možete kupiti vodu ili sok, a na raspolaganju su i prodavnica suvenira i toaleti.
◊ Obujete nešto udobno za hodanje jer su staze na lokalitetu uglavnom neasfaltirane i kamenite.
♦ Ponesite šešir ili kačket, kremu za sunčanje i vodu, posebno tokom toplih letnjih dana.
◊ Za posetu palati Knosos potrebno je oko dva sata, u zavisnosti od gužve.

Grnčarija Kamares Ware iz Knososa
Početak i kraj palate Knosos
Prvo naselje na ovim prostorima podignuto je u periodu neolita, 6700-3200 godina pre nove ere.
Knosos je sagrađen na niskom brdu Kefala i bila je najveća minojska palata.
Prva palata sagrađena je oko 1900. godine pre nove ere i uništena je 1700. godine pre nove ere, verovatno usled zemljotresa. Zatim je na istom mestu podignuta Nova palata.
Veruje se da je kraj minojske civilizacije bio verovatno oko 1450. godine pre nove ere, usled jakih zemljotresa, erupcije vulkana Tire na Santoriniju i invazijom mikenskih Grka.
Iako je Knosos ostao glavni centar, on više nije bio isti. Oko 1380. pre nove ere, palata je napuštena, verovatno zbog sukoba sa Mikencima sa kopnenog dela Grčke. Ovo se smatra krajem minojske ere. Uprkos tome, i danas možemo videti neke od ruševina Knososa koje podsećaju na njegovo slavno vreme.
Iskopavanje Knososa
Minos Kalokairinos, kritski trgovac i antikvar, bio je prvi koji je otkrio ruševine palate Knosos 1878. Ali Turci, koji su u to vreme vladali Kritom, zaustavili su iskopavanje. Nakon uspostavljanja nove vlade 1899. godine, glavno iskopavanje započelo je 1900. godine i trajalo je do 1905. godine sa britanskim arheologom Ser Arturom Evansom i njegovim timom. Zatim, iskopavanja su se nastavila u periodu od 1922. do 1930. godine.
Iako su njegove metode kritikovane u pogledu rekonstrukcije palate, imao je veliku ulogu u otkrivanju lokaliteta, minojske civilizacije i pisama Linear A i Linear B. Ser Evans se posvetio pisanju o svom radu vezano za minojsku kulturu, a imao je veliki uticaj na rad Britanskog muzeja i Ešmolian muzeja u Oksfordu.
Na ulazu lokaliteta se nalaze dve biste u čast Minosa Kalokairnosa i Artura Evansa.
A sada krenimo u šetnju kroz misterioznu istoriju minojskog perioda.

Zapadno krilo Knosos palate
Nekoliko reči o Minojskoj civilizaciji
Minojska civilizacija pripada kulturi bronzanog doba i veruje se da je to bila prva civilizacija u Evropi.
Razvijena je iz neolitske kulture oko 3100. godine pre nove ere. Posle 1450. pre nove ere, Minojci su bili pod dominacijom mikenskih Grka, šireći zajedno novu kulturu oko 1100. pre nove ere.
Minojska istorija je podeljena na tri glavna perioda: rani minojski (EM) 3.100-2.100 pre nove ere, srednji minojski (MM) 2100-1700 pre nove ere i kasni minojski (LM) 1700-1075 pne. Minojci su se bavili poljoprivredom, uzgajali stoku i ovce i izrađivali grnčariju. Takođe, bavili su se pomorskom trgvinom zahvaljujući specifičnom geopoložaju Krita na Mediteranu.
Glavne minojske palate na Kritu bile su: Festos, Malija, Zakros, Kidonija i Knosos. Ove palate se nalaze i na Uneskovoj listi kulturne baštine od 2014. Knosos je bio politički, ekonomski i verski centar minojske civilizacije. U njemu su živele vladajuće dinastije, a najpoznatiji među njima bio je kralj Minos.
Iako izgleda kao da su ostaci građevina raštrkani po lokalitetu, zapravo nije tako. Sve one su bile međusobno povezane u jedan veliki dvorski kompleks koji se prostirao na površini od 20.000 kvadratnih metara.
U Arheološkom muzeju u Heraklionu nalazi se fantastična drvena konstrukcija palate Knosos. I možemo samo da zamislimo kako je impresivno izgledala u davnim vremenima…
👉 Više o ovom arheološkom muzeju možete pročitati ovde.

Drvena struktura palate Knosos
Kritska pisma
Od 1900. do 1700. paralelno su korišćena dva sistema pisanja.
Prvo su to bili kritski hijeroglifi, a zatim linearni A. Većina znakova ima slogovnu fonetsku vrednost, dok drugi predstavljaju životinje, ljude i razne objekte. Bili su urezani na glinene pločice, okrugle diskove i u pečate.
Pismo Linear A je korišćeno u palati i verskim spisima minojske civilizacije. Kasnije je evoluirao u Linear B, koji su Mikenci koristili za pisanje ranog oblika grčkog. Do današnjeg dana, ova pisma nisu u potpunosti dešifrovana.

Kritski hijeroglifi
Ko je bio kralj Minos?
Kralj Minos je bio sin Evrope, feničanske princeze iz Tira (Liban) i boga Zevsa, koji se zaljubio u Evropu i prerušio u prelepog belog bika. Uzeo ju je na leđa, pobegao i doplivao do plaže Matala na ostrvu Krit. Tada joj je otkrio svoj pravi identitet, a Evropa je postala prva kraljica Krita.
Minos je imao dva brata, Radamantisa i Sarpedona, i odgajao ih je kralj Asterion (ili Asterije) sa Krita. Kada je Asterion umro, Minos je preuzeo njegov presto i verovatno je proterao svoju braću.
Kao kralj, Minos je bio okrutni tiranin i vladao je Kritom i ostrvima Egejskog mora po Zevsovim uputstvima. Ali, on je bio autor kritskog ustava i osnivač njegove pomorske prevlasti. Po njemu je civilizacija dobila ime.
Sa svojom ženom Pasifajom imao je osmoro dece, a sa nimfom Parejom četiri sina. Pogledajte porodično stablo kralja Minosa.
Istraživanje palate Knosos
Glavno dvorište palate Knosos
Prema grčkoj legendi, minojsku palatu je projektovao čuveni arhitekta Dedal. Bio je zanatlija, umetnik i najveći pronalazač antičke Grčke.
Srce palate je Glavno dvorište, veliki otvoreni prostor dimenzija 25 x 50 metara. Okruženo je krilima palate u kojoj se nalazilo oko 1.300 soba, razni objekti i hodnici. Palata je imala četiri ulaza.

Knosos centralno dvorište
Pogledajte mapu palate Knosos. Veruje se da je glavno dvorište korišćeno za sastanke, verske ceremonije, javne događaje i festivale.
Kuluri – kameni silosi
Danas je glavni ulaz u arheološko nalazište sa zapadne strane.
Prvo smo se zaustavili na u blizini kuluresa. U zemlji se nalaze tri velike jame sa kamenim zidovima, izgrađene u periodu stare palate, 1900–1700 godina pre nove ere. Pretpostavlja se da su služile za skladištenje žita, ili za ostatke žrtvenih darova. U pozadini, sa desne strane, nalazi se deo zapadne fasade.

Knosos, jedan od kulura i zapadni zid u pozadini
Zapadni trem
Zatim smo došli do Zapadnog trema. Nekada je to bila natkrivena površina koju su podržavali stubovi, a danas se vidi samo jedan crveni stub. Na istočnoj strani se nalazila čuvena freska “Ples sa bikom”. Njeni fragmenti se nalaze u Arheološkom muzeju u Heraklionu, zajedno sa ostalim ostacima fresaka iz Knososa.

Knosos, Zadnji trem
Veliko stepenište vodilo je do južnog krila palate, a pored se nalaze i ostaci jedne od minojskih kuća.

Ostaci kuće na južnom delu
Dugi Koridor povorke počinjao je od Zapadnog trema, išao do Južnog propileja, a zatim do Centralnog dvorišta.
Južni propilej
Južni propilej je bio još jedan impresivan ulaz u palatu, a obnovio ga je Ser Artur Evans.

Knosos palata, Južni propilej
Na zidu se može videti replika rekonstruisane freske „Ljudi sa peharima”.
Predstavlja Minojce koji nose ceremonijalne posude u povorci.

Replika freske „Cup-Bearer“
Ispred njega, na istočnoj strani Propileja, nalazi se nekoliko pitoja, velikih ćupova za čuvanje.
Mikeni su ovaj deo koristili kao skladište.

Knosos, Pitoi – ćupovi za čuvanje hrane
Duž staze se može videti rekonstruisana statua Bikovih rogova, minojskog simbola verskog obožavanja – „Rogovi posvećenja”.
Inače, jedna od karakteristika minojske civilizacije bilo je izuzetno poznavanje inženjerstva i vodoprivrede. Imali su odvojene sisteme za snabdevanje vodom, odvodnjavanje i kanalizaciju. Na sledećoj fotografiji možete videti jedan od odvodnih kanala (u sredini).

Pitoi, drenažni kanal u sredini i statua Bikovih rogova pored staze
Na desnoj strani nalaze se ostaci južnog ulaznog hodnika.

Knosos, Hodnik na južnom ulazu
Na preostalom zidu se vidi replika čuvene freske „Princ sa ljiljanima”, koja predstavlja mladića, verovatno princa ili sveštenika, sa ogrlicom i krunom od ljiljana i paunovim perjem.

Knosos, Replika freske „Princ sa ljiljanima“
Zapadno krilo palate Knosos i Piano Nobile
Od Južnog propileja popeli smo se stepenicama na gornji sprat Zapadnog krila. Ovaj deo je poznat i kao „Piano Nobile“, po ugledu na italijanske renesansne palate. Korišćena je kao prostorija za prijem i za verske aktivnosti.

Knosos Piano Nobile, gornji sprat

Zapadno krilo
Iz Centralnog dvorišta možete videti ruševine Trojnog svetilišta, glavnog svetilišta i njegove riznice. Na ovom mestu su pronađene glinene vaze sa vrednim predmetima, Linear B tablice i dve čuvene figurice „Zmijske boginje“ (danas se nalaze u Arheološkom muzeju u Heraklionu).
Inače, figurice „Zmijske boginje” su najvažniji kultni predmeti iz svetilišta. Ime su dobile po zmijama obavijenih oko tela i po rukama boginja, kojeobično simbolizuju obnavljanje života. Boginje nose luksuznu odeću i imaju velike grudi, koje simbolizuju plodnost žene.

Zapadno krilo i Trojno svetilište
Soba sa tronom kralja Minosa
Jedno od najpoznatijih mesta u palati Knosos je Soba sa tronom i smatra se da je to bio presto kralja Minosa.

Zapadno krilo i Soba sa tronom
Inače, ova odaja sa kamenim prestolom se smatra najstarijom prestonom salom u Evropi. Prostoriju je rekonstrusao Ser Evans, a kasnije su zidovi okrečeni tokom restauracije jer su bili veoma oštećeni.
Ova odaja izgleda veoma impresivno. Oko prestola su postavljene kamene klupe, a na podu kamena posuda, verovatno korišćena u ritualnim obredima. Freske grifina prekrivale su zidove oko prestola, s obzirom na njihovu ulogu kao čuvara blaga. Ova mitska i moćna stvorenja imala su telo, rep i zadnje noge lava, a glavu i krila orla.

Knosos, Soba sa tronom kralja Minosa
Na drugoj strani sobe nalazi se mali prostor okružen crnim stubovima. Evans ga je nazvao „Lustralni bazen“ koji predstavlja delimično potopljeno područje koje se koristi za ritualno pročišćenje.

Crni stubovi i lustralni bazen u sobi sa tronom
Legenda o Minotauru
Poznato nam je da se grčka mitologija sastoji od brojnih interesantnih priča.
Jedna od najfascinantnijih je mit o Minotauru, stvorenju sa telom čoveka i glavom bika.
Prisetimo se priče koja je vekovima raspirivala maštu ljudi. Bog Posejdon je poslao belog bika kralju Minosu kako bi bio žrtvovan. Ali bik je bio prelep, tako da je kralj Minos umesto njega žrtvovao drugog bika. Posejdon je bio ljut i za kaznu je prokleo Pasifaju, ženu kralja Minosa da se zaljubi u belog bika.
Tada je Pasifaja zamolila Dedala, poznatog arhitektu i zanatliju da joj napravi drvenu kravu, kako bi bila sa belim bikom. I iz ove veze se rodio Minotaur, pola čovek, pola bik…
Kralj Minos je naredio Dedalu da izgradi lavirint sa krivudavim hodnicima i ćorsokacima ispod palate i tamo zatvori Minotaura. Čudovište je bilo jako i da bi preživeo, morao je da jede ljude. Minos je naredio atinskom kralju da obezbediti sedam devojaka i sedam mladića svakih devet godina, kako bi bili žrtvovani i bili hrana za minotaura.
Ali Tezej, mladi atinski princ, želeo je da prekine ovaj strašan čin. Dobrovoljno se prijavio da bude jedan od tih sedam ljudi. Kada je došao na Krit, upoznao je princezu Arijadnu, ćerku Minosa. Ona se zaljubljuje u Tezeja i odlučuje da mu pomogne. Nakon dogovora sa Dedalom, koji je napravio lavirint, Arijadna je Tezeju dala mač i klupko konca. On ga je odmotavao dok je ulazio dublje u lavirint kako bi mogao da pronađe izlaz.
Na sreću, Tezej je ubio Minotaura i uspešno pobegao iz lavirinta zahvaljujući „Arijadninom klupku“.

Krit, Prsten Kralja Minasa i Knosos novčić sa lavirintom
Legenda o Dedalu i Ikaru
Drugi mit je povezan sa arhitektom Dedalom i njegovim sinom Ikarom.
Tezej i Arijadna su zajedno pobegli nakon smrti Minotaura. Ali, Tezej ju je ostavio na ostrvu Naksos i otišao kući u Atinu. Kralj Minos je bio veoma ljut i zatvorio je Dedala i njegovog sina Ikara u lavirint. Pošto nisu mogli da pobegnu ni morem ni kopnom, Dedal je došao na ideju da napravi krila. Koristio je ptičje perje raznih veličina, konac i pčelinji vosak i oblikovao ih u ptičja krila. Pre leta, Dedal je upozorio Ikara da ne leti previsoko jer bi sunčeva toplota otopila pčelinji vosak, a krila bi se raspala.
I tako su uspeli da pobegnu i preleteli su ostrva Samos i Delos. Ali Ikar nije poslušao svog oca i poleteo je uvis ka suncu. I desilo se baš kao što je Dedal rekao: sunce je otopilo pčelinji vosak, perje je otpalo, a Ikar je pao u more. Dedal je prokleo svoje delo; pronašao je Ikarovo telo na jednom ostrvu i tamo ga sahranio. Ostrvo je nazvao Ikarija u znak sećanja na svog sina.
Nakon toga, Dedal je otišao na Siciliju gde je sagradio hram Apolonu, prinoseći svoja krila bogu.
Istočno krilo i Kraljevska palata Knosos
Pretpostavlja se da je istočno krilo imalo četiri nivoa i da je obuhvatalo odaje kralja i kraljice i radionice.

Istočno krilo palate Knosos
Prostorije za stanovanje, skladišta i administrativne kancelarije nalazile su se takođe u istočnom krilu. Nivoi su bili povezani sistemom stepeništa i hodnika poznatim kao Veliko stepenište. Ovo je još jedno arhitektonsko čudo minojskog graditeljstva.

Istočno krilo i Veliko stepenište
Crveni stubovi podržavaju strukturu palate dajući joj fascinantni izgled.

Knosos, istočno krilo i Veliko stepenište
Zidovi Kraljevske palate bili su divno ukrašeni mnogim freskama.

Freska figure sa osam štitova na zidovima i crveni stubovi
Dvorana dvostrukih sekira je jedna od najvećih prostorija u palati. Veruje se da je služila kao svečana sala ili kao odaja kralja Minosa. Dvorana je dobila ime po dvostrukoj sekiri ili „labrima“ uklesanim na zidovima, koji je bio simbol minojske moći.
Kraljičin Megaron je kompleks soba minojske kraljice. Ovde sa nalazila jedna od najlepših fresaka, poznata kao „Freska delfina“, sa delfinima koji plivaju u moru. Ali postoji nešto još zanimljivije. Kraljica je imala glinenu kadu i verovatno prvi toalet na svetu sa ispiranjem vode!
Istočno krilo je delimično obnovljeno, ali tokom naše posete nije bilo dozvoljeno obići ove sale.
Ostaci velikih stepenica mogu su se videti i danas.

Stepenice i ruševine u istočnom krilu
Severni ulaz i Carinarnica
Od Centralnog dvorišta idući ka severu, došli smo do najpoznatijeg i najviše fotografisanog mesta. Reč je o građevini koja bi po Evansu, mogla biti Carinarnica, gde se proveravala roba iz pomorske trgovine pre nego što bi stigla u palatu.
Ostaci građevine sa crvenim stubovima izgledaju fenomenalno. Veruje se da je ovaj prostor služio i kao centar za upravljanje palatom, verske ceremonije i sastanke.

Knossos, severni ulaz i put
Na preostalom zidu možete videti restaurirani reljef Bika sa zlatnim rogovima i drvetom masline.

Knosos, Reljef Bika sa zlatnim rogovima
Pretpostavlja se da su na severnom ulaznom prolazu bile dve kolonade sa tremovima, poznatim kao „Bastioni” i da je ovo bio glavni ulaz u palatu.

Izgled Knosos palate, Arheološki muzej u Heraklionu
Evans je rekonstruisao zapadni bastion koji danas možemo videti.

Krit, Knosos, severni put

Najpoznatiji deo Knosos palate
U neposrednoj blizini se nalaze ostaci Severne sale sa stubovima, velike pravougaone prostorije veličine približno 10×22 metra. Salu su podržavala dva reda stubova.

Ostaci stubova Severne sale
Takođe, na severoistočnom delu, u neposrednoj blizini sale, pronađeni su magacini sa velikim brojem pitoja – velikih ćupova za čuvanje hrane, vina i ulja.
Severni Lustralni bazen
Deo zgrade Carinarnice je bio i Lustralni bazen. Prema Ser Evansu, koristio se za ceremonijalno čišćenje i u druge verske svrhe.

Knosos, Severni Lustralni bazen
Inače, lustralni bazeni su male kvadratne odaje udubljene u pod u okviru prostorije. Ulazi se preko silaznog stepeništa u obliku slova L, a odaja je otvorena na vrhu. Ovakvi bazeni su pronađeni na Kritu i Kikladima.

Crveni stubovi Lustralog bazena
Kraljevski put i pozorišni deo
Kraljevski put vodi severno od Male palate. To je jedan od najstarijih i najbolje očuvanih antičkih puteva u Evropi. Put se deli na dva pravca: jedan put vodi do Zapadnog krila, a drugi vodi do pozorišnog dela.

Knosos, Kraljevski put
Pozorište je ustvari popločana površina sastavljena od stepenica u obliku slova L, približnih dimenzija 13×10 metara. Prema Ser Evansu, korišćeno je za ceremonije koje su posmatrali gledaoci stojeći, a verovatno i kao prostor za minojski ceremonijalni ples.

Knosos, pozorištni deo i Kraljevski put
Minojska umetnost: freske i grnčarija
Zidovi minojskih palata su bili ukrašeni raznim živopisnim freskama sa scenama iz svakodnevnog života i verskih ceremonija. Neke od popularnih fresaka u Knososu koje sam pomenula su „Princ sa ljiljanima“, „Delfini“ i „Povorka“.
Jedna od najpoznatijih je i freska „Ples sa bikom“ koja prikazuje minojski sport preskakanja bikova. Njeni fragmenti se mogu videti u Arheološkom muzeju Herakliona, kao i ostaci fresaka „La Parisienne“ i „Dame u plavom“.

Freske u Arheološkom muzeju u Heraklionu
Tokom minojske ere, napravljeni su brojni i interesantno ukrašeni grnčarijski predmeti, kao što su vaze, figurice, ćupovi i urne za sahranu.

Glineni predmeti iz Knososa i Festosa
Većina ovih predmeta danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Heraklionu.

Arheološki Muzej u Heraklionu
Knosos, između istorije i mitova
Možemo reći da je poseta Knososu bila fantastično putovanje kroz vreme.
Iako neki rekonstruisani delovi ne pripadaju antičkim vremenima, ostaci palate Knosos su neverovantni. Lavirint odaja, dvorišta, ćupova, fresaka i zidova vraća nas u vreme ispunjeno mitovima o Minotauru, kralju Minosu, Tezeju, Arijadni, Dedelu i grifonima.
U isto vreme, ovi mitovi su puni simbola, kao što su hrabrost, požrtvovanost, čast, ljubav i dužnost koji su toliko vredni, posebno u današnjem vremenu.
Nadam se da su ljubitelji arheologije uživali u priči o palati Knosos, kao što sam i ja uživala hodajući njenim stazama između ruševina. Zato me pratite i saznajte više u sledećem postu o tome šta sve možete videti u Arheološkom muzeju u Heraklionu.

Krit, palate Knosos
Trackbacks & Pingbacks
[…] 👉 Više o Minojskoj civilizaciji, pismu Linear B i palati Knosos, možete pročitati ovde. […]
[…] Otkrijte tajne palate Knosos […]
[…] Takođe, organizovane ture iz drugih gradova Krita uključuju posetu palati Knosos, muzeju i gradu. I mi smo prvo posetili palatu Knosos, a zatim otišli u muzej. 👉 Više o fantastičnom Knososu možete pročitati ovde: Otkrijte tajne palate Knossos. […]
Ostavite komentar
Želite da se pridružite diskusiji?Dajte svoj doprinos našoj maloj zajednici!