Pafos, mesto rođenja boginje Afrodite
Dobrodošli u Pafos, jedan od najznačajnijih gradova-država antičkog Kipra.
Nekadašnje neolitsko naselje i rodno mesto boginje Afrodite, postao je značajna helenistička i rimska prestonica.
Danas je Pafos glavni grad istoimenog okruga na Kipru i jedan od najvažnijih turističkih mesta na ostrvu. Šetajući lukom, miris soli se meša sa mirisima i tragovima vekova i veličanstvenim ostacima prošlih vremena…
Napomena:
Ovaj tekst sadrži partnerske linkove, što znači da ako bukirate hotel ili izlet preko njih, mogu da zaradim malu proviziju, bez dodatnih troškova za vas. Hvala.

Pafos promenada
📌Kako stići do Pafosa?
Pafos (Paphos) je primorski grad koji se nalazi na jugozapadnoj obali Kipra, oko 50 km zapadno od Limasola.
✈️Avionom: Pafos ima svoj Međunarodni aerodrom Pafos (PFO), koji je dobro povezan sa Evropom preko mnogih niskotarifnih avio-kompanija. Glavni aerodrom na Kipru je aerodrom Larnaka, udaljen otprilike 90 minuta vožnje.
🚗Automobilom: Ako dolazite iz Nikozije, Limasola ili Larnake, vozite autoputem do Pafosa. Iznajmljivanje automobila je uvek dobra opcija, ali imajte na umu da se na Kipru vozi levom stranom puta.
🚌Autobusom: Intercity bus service – međugradske autobuske linije povezuju Pafos sa Nikozijom, Limasolom, Larnakom i drugim mestima u okrugu Pafos. Autobusi obično polaze na svakih sat vremena tokom celog dana sa glavne autobuske stanice Karavela, ali ipak, proverite red vožnje.
Pafos možete posetiti u sopstvenom aranžmanu ili u okviru organizovanih jednodnevnih izleta iz drugih gradova. Na primer, mi smo ga posetili smo zajedno sa antičkim gradom Kurionom.
📍Nekoliko reči o istoriji Pafosa
Prema grčkoj mitologiji, obala Pafosa bila je rodno mesto Afrodite, boginje ljubavi, lepote i strasti. Rodila se iz morske pene na mestu poznatom kao Petra tou Romiou ili Afroditina stena.
Na osnovu legende koju je sačuvao Strabon (grčki geograf, 63. pne – 24. ne), Agapenor, junak Trojanskog rata, došao je na Kipar sa arkadskom flotom usled oluje. Osnovao je Pafos i sagradio Afroditino svetilište u Palepafasu.
Zapravo, bio je to Stari Pafos, danas poznat kao Kuklija, koji se nalazi na brdu. Ovo mesto je bilo naseljeno još od neolita, a kasnije i od strane mikenskih Grka. Postao je najvažniji centar obožavanja kulta Afrodite u antičkom svetu.
Novi Pafos (Nea Pafos) je osnovao kralj Nikokle blizu obale krajem 4. veka pre nove ere. Izgradio je novi lučki grad, koji je postao moćan politički i ekonomski centar. Pafos je bio glavni grad Kipra tokom helenističkog i rimskog perioda, zamenivši grad Salamis.
Grad je razoren usled jakih zemljotresa u 4. veku, a to se desilo i Kurionu i Salamisu.
Nakon Ptolemejaca, Rimljana i Vizantinaca, njime su vladali Mlečani, a Turci su ga osvojili 1571. godine.
Kipar je bio pod britanskom upravom od 1878. godine, a grad je modernizovan.
Danas se Pafos sastoji od Ktime, gornjeg stambenog dela grada, i Kato Pafosa, koji se nalazi na obali i u neposrednoj blizini arheološkog nalazišta.
Pafos, šta videti
Zbog svojih važnih antičkih ruševina i mozaika, Pafos je 1980. godine uvršten na Uneskovu listu svetske baštine.
Najznačajniji lokalitet je Arheološki park Kato Pafos, poznat po svojim rimskim mozaicima.
Antički kompleks takođe obuhvata i druge spomenike kao što su Agora, Asklepion, Odeon, tvrđavu Saranta Kolones (Četrdeset stubova), ruševine ranohrišćanske bazilike Limeniotisa i Grobnice kraljeva.
I zato, krenimo u šetnju kroz istoriju antičkog Pafosa…
🏛️Arheološki park Kato Pafos
Arheološki park se nalazi pored luke Pafos i prostire se na površini od skoro 100 hektara.

Ulaz u Arheološki park Kato Pafos
Za Grobnice kraljeva se kupuje odvojena karta koja iznosi 2,50 evra.
Ulaz je besplatan za studente i osobe starije od 65 godina.
🕰️Radno vreme:
Svaki dan od 8.30 do to 19.30 tokom leta (16. april – 15. septembar).
Svaki dan od 8.30 do 17 tokom zime (16. septembar –15. april).
🌞Savet: lokalitet je skoro u potpunosti na otvorenom sa vrlo malo hlada. Ponesite puno vode, šešir i posetite ga rano ujutru ili kasno popodne kako biste izbegli jako mediteransko sunce.
🏠 Veličanstvene kuće sa mozaicima
Najpoznatiji delovi arheološkog parka su kuće sa mozaicima, nazvane po bogovima prikazanim na njihovim podovima. Mozaici se obično sastoje od belih, crnih i smeđih kamenčića, a napravljeni su u periodu od kraja 2. veka do početka 4. veka nove ere. Ako ste ljubitelj grčke mitologije, uživaćete u poseti četiri rimske vile čiji mozaici prikazuju razne bogove i prizore.
Vekovima su ovi rimski mozaici ležali potpuno zaboravljeni. Godine 1962, lokalni farmer je orao svoje polje kada je slučajno otkrio neke od najbolje očuvanih rimskih podnih mozaika na svetu.
Kuća Dionisa, boga vina
Ova kuća se prostire na površini od 2.000 kvadratnih metara, a njeni mozaici pokrivaju 556 kvadratnih metara. Sagrađena je početkom 2. veka nove ere na mestu ranije građevine. Vila je uništena i napuštena nakon zemljotresa u 4. veku.
Kuća je dobila ime po Dionisu, bogu vina, koji je bio predstavljen na mozaicima. Hm, možemo reći da je to bila prelepa i luksuzna rimska vila sa 40 soba i 15 podova sa mozaicima. Glavne zvanične i privatne sobe nalazile su se oko centralnog dvorišta (atrijuma).
Mozaici u Dionisovoj kući
Na levoj strani ulaza nalazi se helenistički mozaik pod sa Scilom (kraj 4./početak 3. veka pre nove ere), koji je pripadao prethodnoj vili. Na njemu se nalazi Scila, mitsko morsko čudovište, koje je delom žena, delom riba, a delom pas.

Kuća Dionisa, mozaik sa delfinima i Scilom
Takođe, na ulazu se nalazi veliki mozaik Narcisa, sina rečnog boga i nimfe Liriope. Verujem da vam je poznata priča o njegovoj lepoti i kako su se i žene i muškarci zaljubljivali u njega. Ali, on je bio toliko ponosan i nije nikoga primećivao, čak ni nimfu Eho. Sedeći na obali jezera, Narcis se zaljubio u sebe kada je video svoj odraz u vodi. Bogovi su ga kaznili pretvorivši ga u cvet poznat kao narcis.

Mozaik sa Narciom u Dionisovoj kući
Restaurirani mozaik Četiri godišnja doba datira s kraja 2./početka 3. veka nove ere. U centru je verovatno Dionis ili Ajon, a u četiri ugla nalaze se personifikacije četiri godišnja doba.

Mozaik Četiri godišnja doba u Dionisovoj kući
Na istom nivou nalaze se mozaik sa Paunom u sredini i zanimljiv geometrijski mozaik, napravljen od 16 malih panela sa različitim geometrijskim uzorcima.

Mozaik sa paunom i geometrijski mozaik
Trijumf Dionisa je najpoznatiji mozaik u kući. Prikazuje boga vina, krunisanog listovima bršljana, u kočijama koje vuku dva leoparda, nakon povratka iz vojne kampanje u Indiji. Dionisa su pratili satiri i muzičari. Panel sa starinskim (vintage) prizorima nalazi se u centralnom delu sobe.

Mozaik koji predstavlja Trijum Dionisa, Kato Pafos
Idući dalje, nailazimo na veliki mozaik koji se sastoji od nekoliko zanimljivih panela.
Na prvom se nalaze Piram i Tisba, prelep mozaik koji predstavlja tragičnu mitološku ljubavnu priču. Prikazuje Tisbu kako beži od lavice dok Piram umire. Ova priča je inspirisala Šekspira da napiše svoje čuveno delo „Romeo i Julija“.
✨ Zanimljivo je da sam pre dva meseca videla zidnu fresku Tisbe i Pirama u Viteškoj sali zamka Brežice u Sloveniji.
Više o ovom divnom zamku možete pročitati u tekstu: Bajkoviti dvorac Brežice u Posavju.

Dionisova kuća i mozaik Pirama i Tisbe
Sledeći mozaik prikazuje boga Dionisa koji drži grožđe i polugolu nimfu Akmu, zatim Ikarija, kralja Atike, sa kolima koje vuku volovi napunjenim vrećama vina i dve vinopije.
U blizini njih, Neptun (Posejdon), bog mora, drži trozubac, spasavajući Amimonu od ljutitog satira, dok Kupidon lebdi između njih.
Poslednji panel ilustruje mitološku ljubav boga Apolona prema nimfi Dafni. Ona je želela da spase svoju večnu čednost od Apolona i pretvara se u lovorovo drvo uz pomoć svog oca, Peneja.

Mozaici u Dionisijevoj kući: Dionis i Akme, Ikarius, pijanci, Neptun i Amimone, Apolo and Dafne
Još jedan zanimljiv mozaik prikazuje Hipolita kako čita ljubavno pismo svoje maćehe, Fedre.

Mozaik: Hipolit i Fedra
Mozaik „Otmica Ganimeda“ prikazuje boga Zevsa preobraženog u džinovskog orla, kako otima zgodnog trojanskog princa Ganimeda i odnosi ga na planinu Olimp.

Mozaik Otimica Ganimeda
Još jedan veliki mozaik se sastoji od nekoliko panela koji prikazuju scene lova, tj lovce sa medvedom, leopardom, tigrom i muflonima.

Mozaik sa scenama lova
Ajonova kuća
Ajonova kuća datira iz 3. do 5. veka nove ere. Dobila je ime po bogu Ajonu, personifikaciji vremena. Iskopan je samo mali deo zgrade koji prikazuje prijemnu salu. Kuća je restaurirana uz pomoć granta Fondacije A.G. Leventis, a neki delovi fresaka su izloženi u Muzeju Pafosa.
Spektakularni mozaik Triklinijuma u glavnoj prostoriji (sala za prijem) ima pet figuralnih panela.
Na levoj strani je scena Lede, kraljice Sparte, spremne da uđe u reku Eurotas da se okupa, dok joj prilazi Zevs, koji se pretvorio u labuda.
Na desnoj strani, mozaik prikazuje Dionisovo prosvetljenje. Beba Dionis se nalazi u Hermesovom krilu, gde ga predstavljaju Trofeju, njegovom budućem učitelju, i nimfama koje se spremaju za njegovo prvo kupanje. Dionisa prate tri personifikacije: Teogonija, Nektar i Ambrozija. Imena svih figura imaju natpise na grčkom jeziku.
Centralni panel prikazuje Ajona, boga večnog vremena, koji predstavlja Kasiopeju, kraljicu Etiopije, pobednicu takmičenja lepote sa Nereidama (morskim boginjama Tetidom, Doridom i Galatejom).

Ajonova kuća, mozaik: Leda i labud, beba Dionis, takmičenje u lepoti
Donji deo mozaika prikazuje Dionisov trijumfalni prolazak kroz svet, dok drži liru i frulu i vozi se u kočijama koje vuku dva kentaura. Polugola Menada predvodi povorku, a mladi satir nudi plodove bogu. Na desnoj strani nalazi se scena poznata kao suđenje flautisti Marsiji, koga je Apolon pobedio u muzičkom takmičenju.

Mozaik sa Dionisovom trijumfalnom povorkom i suđenje Marsiji
Tezejeva vila
Tezejeva vila je zapravo bila luksuzna rezidencija rimskog prokonzula (guvernera). Sagrađena je u 2. veku nove ere na ruševinama starijih kuća iz helenističkog i rimskog doba. Tokom vekova, kuća je imala mnogo dogradnji i restauracija. Zbog arapskih napada, korišćena je do početka 7. veka nove ere, a zatim je napuštena.
Kuća je dobila ime po svom najstarijem Tezejovom mozaiku, starogrčkog heroja koji ubija Minotaura u lavirintu, dok ga sa strane posmatra Arijadna. Kružni podni mozaik je remek-delo antičke umetnosti. Toliko je dobro očuvan da su detalji na Tezejevom štitu i tekstura lavirinta jasno vidljivi.
✨Priču o Tezeju, Ariadne i Minotauru možete saznati u tekstu: Otkrijte tajne palate Knosos.

Tezejev mozaik, Kato Pafos
Inače, to je najveća rimska vila otkrivena na Kipru, koja se prostire se na 9.600 kvadratnih metara.

Ostaci Tezejeve vile
Tezejeva vila je imala preko 100 soba u četiri krila, smeštenih oko velikog trga i dvorišta, prekrivenog mozaičkim kompozicijama. Razne radionice, javni prostori i kompleks kupatila nalazili su se u južnom krilu. Javni put je vodio do pozorišta i gradske luke.

Stubovi Tezejeve vile

Ruševine i stubovi Tezejeve vile, Kato Pafos
Orfejeva kuća
Orfejeva kuća se nalazi istočno od Tezejeve kuće. Potiče iz kasnorimskog perioda (kraj 2. do početak 3. veka nove ere) i prostire se na površini od oko 32 x 42 metra. Poznata je po mozaiku Herkula i Nemejskog lava, i Amazonke sa konjem. Međutim, najpoznatiji je mozaik Orfeja, koji prikazuje muzičara Orfeja kako svira na svojoj liri među divljim zverima.
Svetionik
Svetionik u Pafosu je sagrađen 1888. godine, kada je Kipar bio pod britanskom upravom. Visok je 20 metara i nalazi se 36 metara iznad nivoa mora. Nekada je korišćen kao orijentir za brodove koji su dolazili u luku Pafos iz britanskih kolonija.
Iako je pod upravom kiparske luke, takođe je pod zaštitom Odeljenja za zaštitu spomenika jer se nalazi u Arheološkom parku Kato Pafos. Takođe, ovo područje pripada mreži Natura 2000, što znači da hiljade ptica selica moraju biti zaštićene, posebno tokom jeseni i proleća.

Svetionik Pafosa
Ostali spomenici u parku Kato Pafos
U blizini svetionika nalazi se još nekoliko spomenika.
Agora je bila javna pijaca i administrativni centar površine 2,5 hektara, koja datira iz 2. veka.
Odeon je izgrađen u 2. veku nove ere i mogao je da primi oko 1.200 posetilaca.
Asklepion je bio svetilište za lečenje i prostor za stare, posvećen Asklepiju, grčkom bogu medicine i lečenja.

Agora i odeon, Kato Pafos
U severoistočnom delu antičkog grada možete videti ruševine pozorišta, koje datiraju iz kraja 4. veka pre nove ere.
Tvrđava Saranta Kolones nalazi se blizu luke. Ime je dobila zbog četrdeset granitnih stubova pronađenih na lokalitetu, koji su verovatno bili deo antičle agore. Prvobitno je tvrđava izgrađena krajem 7. veka nove ere pod carem Iraklijem, tokom vizantijskog perioda, kako bi zaštitila luku od arapskih napada. Kasnije su je Luzinjani preuredili, ali je snažan zemljotres 1222. godine uništio veći deo tvrđave; neke ruševine se i danas mogu videti.
⚓Luka Pafos
Nakon što završite sa arheološkom turom, zakoračite pravo u živopisni svakodnevni život grada.
Nekada trgovačko mesto, luka Pafos je danas šarmantna marina ispunjena ribarskim brodovima i luksuznim jahtama. Ovde možete napraviti pauzu za kafu ili ručak u jednoj od tradicionalnih taverni sa svežom ribom i kiparskim halumi sirom.

Luka Pafos
Gradska promenada je široka i dugačka priobalna staza sa palmama, idealna za opuštajuću popodnevnu šetnju i posmatranje zalaska sunca. Okružena je kafićima, barovima, tradicionalnim tavernama i radnjicacma duž avenije Poseidonos.

Šetalište i restorani duž obale
🏰Tvrđava Pafos
Kameni zamak se nalazi na zapadnom kraju luke Pafos. Sagradili su ga Vizantijci da bi zaštitili luku od arapskih napada. Na istom mestu, u 13. veku, tvrđavu su sagradili Luzinjani (krstaši) da bi zamenili Saranta Kolones, raniju tvrđavu udaljenu oko 600 metara, uništenu zemljotresom. Kasnije su je Mlečani srušili kako bi sprečili da padne u turske ruke, ali su je Turci obnovili u 16. veku (od tada potiče i njen sadašnji izgled).
Tokom istorije, koristila se kao tvrđava, zatvor, pa čak i kao skladište soli tokom britanske kolonijalne vladavine. Danas je turistička atrakcija i koristi se za kulturne događaje i festivale. Ulaznica iznosi 2,50 evra.

Tvrđava Pafos
Moderna Afrodita
U blizini zamka možete videti bronzanu skulpturu „Moderna Afrodita“. Postavljena je u avgustu 2016. godine, a delo je poznate kiparske vajarke Yiota Ioannidou iz Pafosa.
Skulptura se zove „Sol Alter“ (Drugo sunce) i bila je deo velikog projekta kada se Pafos pripremao za titulu Evropske prestonice kulture za 2017. godinu. To je moderna interpretacija Afrodite i njoj je posvećena.
Inače, 24. Afroditin festival u Pafosu održaće se između 4. i 5. septembra na trgu ispred tvrđave.

Luka Pafos, statua Moderne Afrodite
⛪Panagia Chrysopolitissa
Još jedno zanimljivo mesto je Panagia Chrysopolitissa, sagrađena u 13. veku na ruševinama najveće ranovizantijske bazilike na ostrvu. Poznata je po svojim šarenim podnim mozaicima i mermernim stubovima, među kojima se nalazi i Stub Svetog Pavla.
Prema predanju, 45. godine nove ere, apostoli Pavle i Varnava su propovedali hrišćanstvo u Pafosu. Ali, stanovnici Pafosa su vezali Svetog Pavla za stub i bičevali ga trideset devet puta. Uprkos tome, on je uspešno preobratio rimskog prokonzula Sergiusa Pavla u hrišćanstvo, što je pokrenulo hristijanizaciju Kipra.
Tokom vekova, nekoliko puta je uništavana i obnavljana. Oko 1540. godine, crkva Ayia Kyriaki Chrysopolitissa je obnovljena kao latinska crkva. Danas, i katolička zajednica i Pravoslavna crkva koriste Ayia Kyriaki za posebne službe.
🏖️Plaže u blizini Pafosa
Pogledajte neke zanimljive plaže u blizini Pafosa.
Gradska plaža Pafosa je najpopularnija među lokalnim stanovništvom, a nalazi se blizu glavne turističke zone i avenije Poseidone.
Peščana plaža Vrysoudia se nalazi u blizini hotela turističke zone Kato Pafos.
Gradska plaža Geroskipou nalazi se oko 7 km od Pafosa. Ova peščana i uređena plaža je dugačka 400 metara, sa postepenim ulazom u vodu. Oko nje se nalaze restorani, riblje taverne, kafići i razne vrste smeštaja.
Plaža Coral Bay nalazi se oko 6 km severno od Pafosa, poznata po belom pesku i plitkom delu za ulazak u vodu.
Plaža Venus ima krupni zlatni pesak i čistu vodu zaštićenu veštačkim lukobranima, idealno za kupanje.
Petra tou Romiou (Aphroditina stena) je glavno mesto za fotografisanje, ali plivanje može biti teško zbog duboke vode sa puno kamenja.
Lara je izolovana plaža na poluostrvu Akamas, sa zlatnim peskom i kristalno čistom tirkiznom vodom, udaljena oko 22 km od grada. Zapravo, to je zaštićeni rezervat prirode za zelene i glavate kornjače, i nije uređena. Imajte na umu da se do nje dolazi zemljanim putem, pa je potrebno vozilo sa pogonom na sva četiri točka.

Afroditina stena
Šta videti u blizini grada Pafos
U zavisnosti od vašeg vremena i smeštaja, možete posetiti nekoliko mesta u blizini Kato Pafosa.
♦ Ktima, stari grad Pafosa, nalazi se oko 2 km od Kato Pafosa. To je glavno stambeno i administrativno područje, sa neoklasičnim zgradama, kamenim kućama i uskim ulicama.
◊ Svetilište Afrodite u Kukliji (Palepafos) je antičko sedište kulta boginje i nalazi se 16 km istočno od Pafosa.
♦ Grobnice kraljeva je monumentalna helenističko-rimska nekropola uklesana u steni iznad mora, i nalazi se 2 km severno od arheološkog parka.
◊ Petra tou Romiou je legendarno mesto rođenja Afrodite, 25 km istočno na priobalnom putu B6.
♦ Plava laguna se nalazi na poluostrvu Akamas i do nje se dolazi tokom organizovanih izleta brodom.
◊ Kurion je grčko-rimski grad, poznat po svom pozorištu i prelepim freskama, koji se nalazi oko 40 km istočno od Pafosa. Više o Kurionu možete saznati u priči na blogu: Salamis i Kurion, gradovi antičkog Kipra.
♦ Planine Trodos nalaze se u centralno-zapadnom delu Kipra, poznate po selu Omodos i manastirima koji su na Uneskovoj listi svetske baštine.
◊ U selu Yeroskipos (udaljeno oko 4 km), posetite vizantijsku crkvu Svete Paraskeve iz 9. veka. Preko puta crkve možete kupiti ukusne tradicionalne poslastice, tj ratluk u Loukumi Geroskipou „ARSINOE“, maloj porodičnoj radionici, otvorenoj od 1895. godine.

Selo Geroskipou, vizantijska crkva Agia Paraskevi i Arsinoe ratluk
Jednom rečju, u regiji Pafos ima mnogo zanimljivih stvari koje možete raditi i posetiti razna istorijskih mesta.
Samo napravite dobar plan i uživajte u ovom prelepom ostrvu.
I pratite nas za nove priče o drugim gradovima Kipra…





Ostavite komentar
Želite da se pridružite diskusiji?Dajte svoj doprinos našoj maloj zajednici!