Plovdiv, drevni i večni bugarski grad
Plovdiv je poznat kao „Grad na brdima“, jer je izgrađen na šest brda, a prvobitno na sedam. Smešten na raskrsnici između zapada i istoka u plodnoj ravnici Trakije, bio je dom mnogih različitih nacionalnosti od davnina.
Plovdiv se nalazi u regionu južne centralne Bugarske, na obalama reke Marice, između Balkanskih i Rodopskih planina.
Zahvaljujući saradnji sa Bugarskom turističkom organizacijom, imala sam priliku da posetim ovaj divan grad u okviru pres ture u avgustu ove godine.
S obzirom da je to bila moja prva poseta Bugarskoj, moram priznati da je Bugarska premašila moja očekivanja. Jedan od najlepših gradova koje smo posetili svakako je Plovdiv, koji je poslednjih godina postao popularna turistička destinacija.
Inače, da li znate da je Plovdiv najstariji evropski grad koji je u kontinuitetu stalno naseljen od 6. milenijuma pre ere?

Stari grad Plovdiv
Par reči o istoriji Plovdiva
Prema arheološkim ostacima, ljudi su ovde živeli od 6.000 pre nove ere. Zbog svog specifičnog položaja na raskrsnici između današnje Evrope i Azije, regija Trakije je tokom istorije osvajana više puta.
Prvi stanovnici su bili Tračani, da bi ih 342. ere nove ere osvojili Makedonci pod vladavinom Filipa II Makedonskog, oca Aleksandra Velikog. U njegovu čast, grad je dobio ime „Filipopolis“ (Filipov grad“).
Zatim je u 1. veku nove ere Plovdiv postao deo Rimskog carstva i zvao se Trimontium, što znači “Tri brda” jer se nalazio na tri brda. U doba Rimljana, grad se ekonomski razvijao i u njemu su sagrađene mnoge javne zgrade, vodovod i kanalizacija. U 4. veku grad je bio deo Istočnog rimskog carstva, da bi sredinom 6. veka ovo područje naselila slovenska plemena.
Godine 836. pod vlašću bugarskog vladara kana Malamira, Plovdiv je postao deo Prvog bugarskog carstva. Potom je grad osvojila krstaška vojska Fridriha Barbarose 1189. godine, a zatim 1205. godine i Kalojan, bugarski car.
Osmanlije su zauzele grad 1371. godine i promenile su mu ime u Filibe. Nakon bitke kod Filipopolisa 1878. godine, grad je oslobođen od turske vlasti. Međutim, posle Berlinskog kongresa, Plovdiv je postao glavni grad Istočne Rumelije, autonomne oblasti u Osmanlijskom carstvu, i bio je odvojen od Kneževine Bugarske. Lokalno stanovništvo je izvelo puč 6. septembra 1885. godine, i to je bio početak borbe za nezavisnost i čin ujedinjenja Kneževine Bugarske i Istočne Rumelije. Ovaj dan se slavi kao Dan ujedinjenja i istovremeno Dan grada Plovdiva.
Moderni grad Plovdiv
Nakon ujedinjenja, Plovdiv je postao drugi najznačajniji grad u Bugarskoj nakon Sofije. Bilo je to vreme nacionalnog preporoda u zemlji i formiranja vlastitog identiteta. Takođe, mnogi bogati trgovci izgradili su lepe i ukrašene kuće sa rezbarenim drevnim nameštajem i tavanicama. Fasade su takođe bile ukrašene i okrečene različitim bojama, što je plovdivskim kućama specifičan izgled. Ovaj stil arhitekture možemo videti i danas.
U međuvremenu, Plovdiv je postao jedan od najvažnijih privrednih, obrazovnih i saobraćajnih centara u Bugarskoj. Takođe, Plovdiv je kulturna prestonica Bugarske i bio je Evropska prestonica kulture 2019. godine.
Plovdiv je multikulturalni grad i u njemu živi oko 380.000 stanovnika koji pripadaju različitim etničkim grupama. To znači da u njemu zajedno žive Bugari, Jermeni, Turci, Jevreji i Romi.
Plovdiv: šta videti i posetiti
Najinteresantniji deo grada je Stari grad, koji je smešten na tri brda: Džambaz, Nebet i Taksim.
Šetnja kamenim i uskim uličicama vraća nas u prošlost i period nacionalnog preporoda. Na svakom uglu možete videti kuće i zgrade obojene različitim bojama, uglavnom iz 19. veka.
Ispred utvrđenih zidina grada nalazi se Crkva svete Nedelje. To je jedna od najstarijih crkava u gradu, izgrađena 1578. i obnovljena 1831. godine.

Crkva svete Nedelje
U blizini crkve nalazi se Regionalni istorijski muzej Plovdiva, smešten u prelepoj zgradi narandžaste boje.

Regionalni istorijski muzej Plovdiva
Hisar Kapija
Pored istorijskog muzeja možete videti utvrđene zidine grada i Hisar Kapiju, izgrađenu u 11. veku na ostacima kapije iz rimskog doba.

Hisar Kapija i Regionalni istorijski muzej Plovdiva
Nekada je to bio jedan od tri ulaza u stari grad. Sadašnji izgled dobila je u 13. i 14. veku, s tim što je delimično restaurirana tokom 20. veka jer je bila u lošem stanju. U današnje vreme predstavlja obeležje grada i poznatu turističku atrakciju.

Hisar Kapija, ulaz u stari grad Plovdiva
Kujumdžijska kuća – Kuyumdzhioglu House
Regionalni etnografski muzej Plovdiv je drugi po veličini muzej te vrste u Bugarskoj i nalazi se u Kujumdžijskoj kući.

Kujumdžijska kuća
Za mene je ovo najlepša zgrada u starom gradu. Nekada je to bila kuća Argira Kuijumdžije, bogatog trgovca iz Plovdiva, izgrađena 1847. godine u baroknom stilu.
Krajem 19. veka kuća je postala ženski internat i fabrika šešira, a 1930. godine ju je kupio Antonio Kolaro, trgovac duvanom. Na inicijativu opštine Plovdiv od 1938. godine, postala je Regionalni etnografski muzej u Plovdivu. Od 1943. godine kuća je otvorena za posetioce, a danas je nacionalni spomenik kulture. Ulaz je 6 bugarskih leva, što iznosi oko 3 evra.

Centralni deo Kujumdžijske kuće
Kompleks ima dvanaest soba i sve imaju drvene i izrezbarene plafone. U muzeju se nalazi više od 60.000 predmeta koji predstavljaju tradiciju stanovništva Plovdiva i njegovog kulturnog i privrednog okruženja.

Jedna od najzanimljivijih soba u Kujumdžijskoj kući
Ovde možete videti kolekcije predmeta iz različitih kategorija, kao što su poljoprivreda, staro oružje, proizvode od bakra i predmete iz kovačke radionice.

Kujumdžijska kuća
Tu je i zlatarska radionica sa bogatom kolekcijo nakita i ukrasa.

Zlatna kolekcija u Kujumdžijskoj kući
Takođe, možete videti tradicionalne narodne nošnje, nameštaj, grnčariju, muzičke instrumente, tkanine, ćilime i obredne rekvizite, kao i mnoge fotografije.

Odeća i tradicionalne narodne nošnje kao deo muzejske postavke
Crkve u starom Plovdiv gradu
Crkva Svetog Konstantina i Jelene jedna je od najstarijih hrišćanskih crkava u Plovdivu.

Ulaz u crkvu Svetog Konstantina i Jelene
Sagrađena je na mestu drevnog paganskog hrama iz 337. godine. Crkva je nekoliko puta rušena i obnavljana. Posvećena je caru Konstantinu Velikom i njegovoj majci Jeleni. Sadašnja crkva datira iz 1832. godine, a pored nje nalazi se 13 metara visok toranj iz šezdesetih godina 19. veka.

Spoljni izgled crkve Konstantina i Jelene sa tornjem
Još jedna zanimljiva pravoslavna crkva je crkva Uspenja Presvete Bogorodice. Podignuta je na mestu nekadašnje crkve iz 9. veka. Crkva je obnovljena 1186. godine i postala je deo manastira, ali su je Turci uništili 1371. godine. Današnja crkva je iz 1844. godine i bila je saborna crkva u gradu.

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
Raznobojne kuće Plovdiv grada
Šetajući ovim delom grada videli smo mnoge lepe kuće okrečene raznim bojama.
Neke od njih su pretvorene u galerije, muzeje, restorane i hotele.

Prelepe kuće u starom delu Plovdiva
Na primer, kuća Klianti Houseje jedna od najstarijih kuća sa drvenim okvirima. Ova asimetrična dvospratna kuća potiče iz sredine 18. veka, Poslednjra restauracija završena je 2017. godine kada je kuća dobila nagradu „Zgrada godine“. Sačuvano je skoro 2/3 njenog originalnog izgleda.
Plovdiv i antičke ruševine iz doba Rimljana
U blizini živopisnih kuća starog grada, nalaze se antičke ruševine iz rimskog perioda, kao što su pozorište, stadion i forum.
Rimsko pozorište Filipopolis
Rimsko pozorište Filipopolis nalazi se između brda Džambaz i Taksim. Izgrađeno je u 1. veku za vreme vladavine rimskog cara Domicijana. Ovo je jedno od najbolje očuvanih antičkih pozorišta na svetu. Pozorište je imalo gledalište sa 28 koncentričnih redova mermernih sedišta, a neki od njih su bili obeleženi za važne ličnosti. Veruje se da je moglo da primi između 5.000 i 7.000 gledalaca

Antičko pozorište Filipopolis
Pozornica ima oblik potkovice i okružena je zidovima ukrašenim raznim statuama.

Antičko pozorište Filipopolis sa statuama
Korišćen je do 5. veka, kada ga je verovatno razorio zemljotres. Zanimljivo je da je otkriveno sedamdesetih godina dvadesetog veka tokom iskopavanja koje je nastalo nakon klizišta. Obnova pozorišta smatra se jednom od najboljih restauracijskih radova u Bugarskoj.
U današnje vreme, u pozorištu se organizuju razne predstave, koncerti, javni događaji.
Filipopolis stadion
Stadion Filipopolis je izgrađen u 2. veku nove ere, za vreme vladavine cara Hadrijana.
Nalazi se u centru današnjeg modernog Plovdiva, na Džumaja trgu.

Plovdiv, mermemni redovi sedišta antičkog staiona
Stadijum je bio dugačak približno 240 metara, širok 50 metara i mogao je primiti oko 30.000 gledalaca. Prema natpisima, na stadionu su se održavale igre slične grčkim Pitijskim igrama (slično Olimpijskim igrama). Danas možemo videti samo njegov severni deo. Zapravo, šetate se po ruševinama antičkog stadiona jer njegov najveći deo i dalje leži ispod raznobojnih zgrada na glavnom trgu. Od njega kreće glavna pešačka ulica sa brojnim prodavnicama duga oko 2 km, što je čini savršenom za šetnju i kupovinu.

The main pedestrian street
U neposrednoj blizini stadiona nalazi se i Džhumaja džamija.

Dzhumaya – Džumaja džamija
Izgrađena je 1363–1364 na mestu Saborne crkve Svete Petke Tarnovske nakon što su Osmanlije osvojile grad Plovdiv. U 15. veku, za vreme sultana Murata I, stara zgrada je uništena i zamenjena je velikom džamijom. Inače, ova džamija je jedna od najstarijih i najvećih osmanlijskih građevina na Balkanu.
Kapana kvart
Najinteresantniji deo modernog dela Plovdiva je Kapana.

Kapana kvart
Smeštena je na malom području između glavne ulice i starog grada i predstavlja živopisnu umetnička četvrt.

Umetnički kvart Kapana
Kapana znači „zamka“ jer njena mreža malih ulica stvara utisak da ste izgubljeni ili zarobljeni.

Raznobojne kuće u Kapana kvartu
Kvart je fantastičan, sa šarenim kućicama, malim terasama, zanatskim radnjicama, ukrasnim prazničnim dekoracijama, muralima, kafićima, pivnicama, restoranima i noćnim klubovima. Ovde se organizuju razni događaji.

Kapana kvart ukrašen svetlosnim dekoracijama
Pošto je dan bio veoma topao, a i mi smo već bili umorni od šetnje, napravili smo pauzu i ručali u restoranu Pavaž. Sve što smo probali je bilo veoma ukusno: salate, svinjska rebarca, riba,… A posebno me je oduševilo kada sam na meniju pronašla svoju omiljenu limunadu sa mastikom (više o mastici možete pročitati ovde).
Pošto je Pavaž najbolji restoran u Kapani, uvek je prepun gostiju, i zato je bolje rezervišite sto na vreme.

Odlična hrana u Pavaž restoranu, Kapana kvart, Plovdiv
Kako stići do Plovdiva
Do Plovdiva možete stići autoputem od Beograda do Sofije, glavnog grada Bugarske, udaljene otprilike oko 400 km. Zatim takođe autoputem idete od Sofije do Plovdiva oko 145 km (okvirno sat i po vožnje). Dalje, prema jugoistoku, od Burgasa, grada na Crnom moru, koji je bio naše sledeće odredište, udaljen je oko 254 km. Plovdiv ima autobusku i železničku stanicu, kao i aerodrom.
Najbolje vreme za posetu je period od maja do oktobra. Najtopliji meseci su jul i avgust kada je grad prepun turista, a cene smeštaja su malo veće nego ostalim mesecima.
Zaista sam uživala u šetnji gradom gde su prošlost i sadašnjost savršeno isprepletane u svakodnevnom životu.
Nadam se da vam se svidela moja priča i da će Plovdiv biti jedna od vaših sledećih destinacija.
Izgubite se u ovom divnom i večnom gradu i ne zaboravite da uživate u ukusnoj bugarskoj hrani i fantastičnim vinima.

Ostaci antičkog stadiona i moderni centar Plovdiva
Ostavite komentar
Želite da se pridružite diskusiji?Dajte svoj doprinos našoj maloj zajednici!