Orašac, Statua Vožd Karadjordje

Orašac, mesto rođenja srpske države

Orašac je malo selo u opštini Aranđelovac u Centralnoj Srbiji.
Poznato je kao mesto Prvog srpskog ustanka 1804. godine kada je započeto stvaranje Srbije kao moderne države.

Od 1979. godine znamenito mesto Orašac svrstava se u kulturno dobro od izuzetnog značaja. U znak sećanja na ovaj veliki istorijski događaj koji je doneo slobodu srpskom narodu, danas se 15. februar obeležava kao Dan državnosti u Srbiji.

Orašac

Orašac

 

Kako stići do Orašca

Orašac se nalazi na oko 70 km od Beograda kada idete autoputem za grad Niš, preko skretanja za Mladenovac, a zatim pratite putokaze za Aranđelovac koji se nalazi na oko 6 km od Orašca. Sa desne strane puta, među drvećem, prvo ćete videti Karađorđevu statuu i to je znak da ste stigli do Orašca i kompleksa „Prvi srpski ustanak“.

Orašac

Znamenito mesto Orašac

 

Šta sve možete videti u kompleksu spomenika Orašac

Kompleks spomenika obuhvata spomenik Karađorđu, spomen-školu, muzej, crkvu i Maričevićevu jarugu.

Orašac, mapa kompleksa

Orašac, mapa kompleksa spomenika

 

Spomenik Karađorđu i spomen škola

Spomenik Voždu Karađorđu je visok 3,4m i izrađen je od belog mermera.
Postavljen je na dan jubileja kojim je obeleženo 200 godina od ustanka.

Statua Vožda Karadjordja, Orašac

Mermerni spomenik Voždu Karađorđu

 

Spomen škola, Orašac

U blizini spomenika nalazi se Spomen-škola „Prvi srpski ustanak“.
Ovo impresivno zdanje podignuto je 1932. godine po nalogu kralja Aleksandra Karađorđevića, a prema obećanju kralja Petra I Karađorđevića prilikom posete Orašcu 1912. godine, pred početak Prvog balkanskog rata.

Orašac, OŠ Prvi srpski ustanak

Spomen škola “Prvi srpski ustanak“

 

Inače, prve škole u ​​Srbiji nastale su u 18. veku, u gradovima i u blizini manastira i crkava. U 19. veku, sa razvojem ustanaka, postojala je praksa da se osnuje škola čim se neki kraj oslobodi od Turaka. A prema arhivskim dokumentima poznato je da je u Orašcu 1844.-1845. godine postojala škola sa 12 učenika.

Orašac, OŠ Prvi srpski ustanak, The Memorial school “The First Serbian Uprising"

Orašac, Spomen škola “Prvi srpski ustanak“

 

U blizini škole nalazi se muzej posvećen Prvom srpskom ustanku. A kada prođete pored muzeja i škole, možete se spustiti kamenom stazom koja krivuda među drvećem do Marićevića jaruge. To je bilo mesto gde se srpska istorija menjala početkom 19. veka.

Ali prvo, hajde da kažemo nešto o životu i situaciji u Srbiji u tom vremenu…

 

Srbija početkom 19. veka

Srbija je krajem 18. i početkom 19. veka bila pod turskom vlašću. U stvari, bio je to Smederevski pašaluk, kasnije poznat kao Beogradski pašaluk. Narod je živeo skromno po selima, u brvnarama koje su imale jednu sobu sa ognjištem u središnjem delu. U gradovima je živeo samo mali broj trgovaca i zanatlija, zajedno sa predstavnicima turske vlasti. Narod je bio opterećen brojnim porezima i nametima, a bahato ponašanje turskih zvaničnika dovelo je do sve većeg nezadovoljstva.

Painting, Museum of the First Serbian Uprising,Orašac

Slika „Dahije ubijaju Mustafa-pašu“, vezira Beogradskog pašaluka

 

Inače, vođe turskih janičarskih jedinica u Beogradskom pašaluku bili su dahije. Upravljali su regionom nezavisno od centralne turske vlasti od 1801. do 1804. godine. Dahije su organizovale “Seču knezova” između 4. i 10. februara u Valjevu, odnosno pogubljenje srpskih starešina, knezova i popova, kako bi dodatno zastrašili narod. Međutim, upravo ovaj čin je bio povod za početak Prvog srpskog ustanka.

 

Spomenik u Marićevićevoj jaruzi 

Tajni sastanak uglednih Srba održan je 15. februara 1804. godine u Marićevićevoj jaruzi u Orašcu. Bio je to na dan Sretenja, na crkveni praznik kojim se obeležava dan kada je Bogorodica prvi put unela novorođenog Hrista u hram da ga posveti Bogu.

Orašac, Marićevića jaruga

Mesto zbora u Marićevićevoj jaruzi

 

Danas se na ovom spomen mestu nalaze tri bele mermerne ploče. U sredini je uklesan tekst: „Na ovom mestu 15. februara 1804. godine podignut je Prvi srpski ustanak“. Takođe, na levoj i desnoj ploči su uklesani stihovi iz čuvene pesme „Početak bune na dahije“.

Sa leve strane postavljen je reljef „Zakletva ustanika“ iz 2002. godine, a sa desne strane nalazi se bronzana ploča sa likom Karađorđa.

Orašac, Marićevića jaruga, Marićević Gully

Spomenik u Marićevićevoj jaruzi

 

Zbor u Marićevićevoj jaruzi

Na zboru u jaruzi je bilo preko tri stotine ljudi. Teodosije Marićević, trgovac i orašački knez i Stanoje Glavaš nisu prihvatili da budu vođe, pa je za vođu prvog srpskog ustanka protiv Turaka izabran Đorđe Petrović, poznat kao Karađorđe.

Orašac, Marićevića jaruga, Maricevic's ravine

Bele spomen-ploče na mestu zbora, Maricevićeva jaruga, Orašac

 

Po završetku sastanka i polaganja nove zakletve, spaljen je konak koji se nalazio u blizini crkve u Orašcu. I to je zvanično bio početak Prve srpske revolucije koja je trajala do 1835. godine.

Orašac, Marićevića jaruga, Maricevic's ravine

Karađorđe i ustanici na zboru u Maricevićevoj jaruzi

 

Turci su pretrpeli niz poraza i sve do 1806. godine srpske snage su zauzele sve veće gradove u pašaluku, uključujući Beograd i Smederevo. Ali u julu 1813., Beograd je pao pod tursku vlast i sve je ponovo bilo isto kao pre ustanka 1804. godine.

Orašac, Muzej Prvog srpskog ustanka

Slika u muzeju u Orađšcu: „Zbor u Marićevićevoj jaruzi

 

Karađorđeva smrt

 

Karađorđe, Marićević Gully

Karađorđev reljef na spomen-mestu, Marićevićeva jaruga

 

Zbog propasti ustanka, Karađorđe i njegovi sledbenici su morali da pobegnu u Austriju, ali su tamo uhapšeni. Austrijanci su predali Karađorđa Rusima, koji su mu pružili utočište. Međutim, Karađorđe se tajno vratio u Srbiju 1817. godine, ali je vrlo brzo ubijen po naređenju Miloša Obrenovića. U stvari, Miloš Obrenović se plašio da bi Karađorđe mogao da zauzme njegovo mesto.

Death of Karađorđe, Museum in Orašac

Karađorđeva smrt, muzej

 

Zanimljivo je da je Karađorđe bio kum Milošu na venčanju sa suprugom Ljubicom.

Inače, Karađorđe se smatra osnivačem dinastije Karađorđević. Zapravo, bile su dve kraljevske porodice, Karađorđević i Obrenović u srpskoj istoriji od početka 19. do sredine 20. veka.

Ako želite da saznate više o tome kako su se dinastije smenjivale i preplitale na vlasti, možete pročitati moj post „Izložba Srpski kraljevski portreti“ koja je bila otvorena sredinom novembra 2019. godine u Beogradu.

Danas se Karađorđevi posmrtni ostaci nalaze u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu kod Topole.
Više o ovoj interesantnoj crkvi i Karađorđevom životu možete pročitati ovde 👇

 

 

 

 

 

 

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg

U znak sećanja na Prvi srpski ustanak, podignuta je crkva Vaznesenja Gospodnjeg izmedju 1868. i 1870. godine.

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg, Orašac

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Orašcu

 

Zanimljiv je ikonostas sa 24 ikone koje je naslikao Steva Todorović, poznati srpski slikar. U ovoj crkvici koja se nalazi u blizini muzeja nalazi se i spomen ploča od belog mermera, u čast poginulih u balkanskim ratovima.

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg, Orašac

Ikonostas i unutrašnjost crkve u Orašcu

 

Pored crkve je podignut zvonik 1994. godine.

Orašac, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg sa zvonikom, Orašac

 

U blizini crkve nalazi se i spomen česma podignuta 1954. godine na 150. godišnjicu Prvog srpskog ustanka.

Česma u Orašcu

Spomen-česma u Orašcu

 

Muzej Prvog srpskog ustanka u Orašcu

Muzej u Orašcu je otvoren 2004. godine.

Orašac, Muzej Prvog srpskog ustanka

Orašac, Muzej Prvog srpskog ustanka

 

Prikazuje događaje i život u Srbiji pre ustanka, početak ustanka, kao i razne podatke o bitkama i istoriji srpskog naroda.

Museum of the First Serbian Uprising. Orašac

Muzej Prvog srpskog ustanka, Orašac

 

Među eksponatima možete videti predmete kao što su oružje, puške, pištolji, jatagani, sablje, vojničke uniforme, srpske zastave, mape.

Museum of the First Serbian Insurrection, Orašac

Uniforme, sablje, oružje u muzeju Prvog srpskog ustanka

 

Serbian flags in the Museum of the First Serbian Insurrection, Orašac

Srpske zastave u muzeju Prvog srpskog ustanka

 

Ovde možete videti i Karađorđevu dolamu i manju statuu.

Orašac, Muzej Prvog srpskog ustanka

Dolama i statua Karađorđa

 

Na zidu se nalaze i portreti poznatih ustanika.

Portraits in the Museum of the First Serbian Uprising, Orašac

Portreti uglednih Srba: Karađorđe, Petar Jokić, Janićije Đurić

 

Uvek je zanimljivo videti i razne predmete koji su svakodnevno korišćeni u domaćinstvima.

Orašac. Muzej Prvi srpski ustanak

Eskponati u muzeju

 

Items from households in Orašac

Predmeti iz svakodnevne upotrebe, muzej u Orašcu

 

Muzej je otvoren svakog dana od 9-17 časova. Ulaznica košta 150 dinara, a postoji i kombinovana ulaznica od 400 dinara koja obuhvata i ulaznice za muzej u Aranđelovcu i za pećinu Risovaču.

 

Šta još možete videti u blizini Orašca

S obzirom da se u Orašcu ceo monumentalni kompleks može obići za oko sat vremena, možete posetiti još neka zanimljiva mesta u njegovoj blizini. Za početak možete svratiti do domaćinstva Karađorđev Vajat i probati ukusne domaće specijalitete.

Na udaljenosti oko 6 km od Orašca nalazi se interesantni gradić Aranđelovac. U njemu možete posetiti Narodni muzej, prošetati prelepim parkom Bukovičke banje i videti impresivnu ali nažalost zapuštenu zgradu dvora Staro zdanje.
U blizini Aranđelovca nalazi se poznata pećina Risovača, a na oko 18 km od Orašca, nalazi se varošica Topola i Oplenac, gde možete posetiti mauzolej porodice Karađorđević i Karađorđev konak-muzej.
Osim toga, možete uživati u prirodi i miru na Bukulja planini ili oko jezera Garaši.

 

Iako je Orašac malo mesto, svakako je imao veliku ulogu u istoriji srpskog naroda. Prvim srpskim ustankom stvoreni su uslovi za sazrevanje nacionalne svesti, potrebe za oslobođenjem od viševekovne turske vlasti i za stvaranjem samostalne srpske države. Tokom prvih decenija 19. veka došlo je do mnogih ekonomskih, društvenih i kulturnih promena.

I baš na dan prvog srpskog ustanka, na skupu 1835. godine u Kragujevcu, donet je Sretenjski ustav, prvi demokratski ustav Srbije kojim se ukinuo feudalizam. Zbog ova dva značajna događaja, danas se u Srbiji 15. februar obeležava kao Dan državnosti.

 

 

0 odgovora

Ostavite komentar

Želite da se pridružite diskusiji?
Dajte svoj doprinos našoj maloj zajednici!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *