Mastika, mirisne suze sa ostrva Hios
Mastika ili mastiha (grčki: Μαστίχα Χίου) je poznat i jedinstveni brendirani proizvod sa ostrva Hios (Chios). To je peto po veličini grčko ostrvo koje se nalazi u severnoistočnom delu Egejskog mora i veoma je blizu turske obale.
Mastika sa Hiosa je zaštićena od strane Evropske unije od 1997. godine, kao proizvod zaštićenog porekla (PDO).

Armolia seoce, drveće mastike
Poreklo mastike
Mastika (Mastiha) raste po celom Mediteranu.
Ali, postoji jedna specijalna vrsta drveta (Pistacia lentiscus) koja raste jedino na jugu ostrva Hios, tačnije u 24 sela. Ovaj deo ostrva nazivaju još „Mastichohoria“, što znači „Sela mastike“.
Osnivanje sela Mastike datira još iz vizantijskog doba. Međutim, tek u doba vladavine Đenovljana (1346-1566), osnovana je prva kompanija koja se bavila ekspolatacijom mastike.
Prema legendi, drva mastike su „zaplakala“ to jest počela da „liju suze„, kada su Rimljani poveli Sv. Isidora Hioskog na pogubljenje 251. godine n.e. Trpeo je velike bolove i ronio je suze celim putem kojim su prolazili. Njegove suze su padale na zemlju i od njih je postala mirisna mastika. Ovo je jedan od razloga zbog koga mastiku zovu „Hiosove suze“.

Drvo mastike
Oskudna kiša, puno sunca i tlo bogatog kvarcom predstavljaju savršeno okruženje za uspešnu proizvodnju mastike.
Prema jednoj priči, naučnici su napravili eksperiment sa mastikom. Odneli su drvo mastike u SAD i na veštački način stvorili uslove poput onih na ostrvu Hios. Drvo je bilo živo, ali nije davalo plod!
Proizvodnja mastike
Drvo mastike je zimzeleno grmlje. Raste veoma sporo i visoko je obično 2 do 3 metra. Međutim, samo ova sorta proizvodi smolu ili mastiku boje slonovače, sa specifičnim ukusom i aromom.

Drvo mastike u selu Armolia
Proizvodnja mastike je komplikovan i težak proces. Drveće se obrezuje i đubri svake zime. Počinje proizvoditi mastiku otprilike posle pet do sedam godina. Tada se zemlja čisti ispod stabala i pokriva belom glinom.
Mastika se nalazi u kori, ne u drvetu. Tokom leta, kora grana se na određenim mestima na drvetu višestruko zaseca i smola počinje da teče. Smola se brzo izlučuje iz kore i učvršćuje u okruglim kapima. Nakon dve nedelje je spremna za sakupljanje.

Kapi (kuglice) mastike
Sakupljanje mastike počinje sredinom avgusta i traje oko mesec dana. Kapi mastike se ručno peru, čiste i sortiraju, komad po komad. Posle toga, mastika se stavlja u drvene kutije i suši na hladnom mestu.
Kuglice mastike su prozirne, staklaste strukture, u obliku okruglih suza, veličine graška.

Proces čišćenje mastike, foto Mastiha Experience
Mastika, upotreba u davnim vremenima
Zbog svojih svojstava koja su korisna za za ljudsko zdravlje, mastika se koristila u davnim vremenima.
Hipokrat ju je koristio za prevenciju probavnih problema, prehlada i kao osveživač daha. Rimski imperatori su koristili mastiku zajedno sa medom, biberom i jajima u začinjenom vinu. Likeri koji pomažu varenju pravljeni u kombinaciji sa grožđem, bili su poznati kao grčki eliksiri.
Takođe, mastika je korišćena kao prva prirodna žvakaća guma koja čisti zube i osvežava dah tokom vladavine Rimljana i u srednjem veku. Tokom vladavine Osmanlija, koristila se za pravljenje kozmetičkih preparata i kao začin.
Budući da je mastika bila veoma važan proizvod, sela u kojima se ona uzgajala bila su pošteđena tokom čuvenog masakra na Hiosu 1822. godine. Bilo je to u vreme grčkog rata za nezavisnost protiv osmanske vladavine na Hiosu.
Sela u kojima se proizvodi mastika – Mastihohorija
Kao što sam već napomenula, mastiha se proizvodi u 24 sela na južnom delu ostrva Hios.
Regija Mastihohoria se sastoji od utvrđenih sela sagrađenih u 14. veku tokom vladavine Đenovljanske republike. Sela se nalaze u unutrašnjosti ostrva, okružena visokim zidovima koji su bili odbrana od gusarskih napada. Ulice ovih srednjovekovnih sela su uske i izgledaju poput lavirinta, a u centru se obično nalaze crkva i kula. I danas su kuće male, jednospratne ili dvospratne, sagrađene jedna uz druge i povezane lukovima i uskim prolazima. Ovaj odbrambeni sistem omogućio je lokalnom stanovništvu da se brane od napadača.
Najpoznatija sela među njima su Armolia, Pirgi, Olimpi i Mesta.
Tokom naše jednodnevne ekskurzije prvo smo posetili selo Armolia, udaljeno oko 20 kilometara od centra grada Hiosa.
Pored mastike, poznato je po tradicijonalnoj izradi grnčarije. Ovde možete pronaći živopisno ukrašene keramičke predmete, kao što su činije, vaze, bokali i šolje, koji su divan suvenir sa Hiosa.

Radnja sa keramičkim proizvodima u selu Armolia
U selu Armolia videli smo drveće mastike i kuglice mastike na zemlji, i zatim nastavili put do drugog sela Pirgija.
Selo Pirgi
Pirgi se nalazi oko 25 km od glavnog grada Hiosa. Veruje se da je Pirgi srednjovekovno naselje izgrađeno u 10. veku. U ovom mestu se vekovima nalazi sedište udruženja proizvođača mastike.
Pirgi je najveće i najfascinantnije selo na ostrvu. I zaista, mogu da kažem da nikada nisam videla nešto slično! Sve kuće i zgrade su okrečene belom bojom. Ali sve su ukrašene crnim i sivim geometrijskim oblicima, nazvanim „kista“, zbog čega se Pirgi često zove „oslikanim selom“. Ovi ukrasni motivi su uticaj italijanske arhitekture iz vremena vladavine Đenovljana. Takođe, veruje se da je neko vreme u Hiosu živeo i Kristofer Kolumbo.

Oslikane fasade Pirgija, „xysta“ šare
U stvari, i crkve su ukrašene ovim šarama!
Na centralnom trgu u Pirgiju, okružena malim kafićima, nalazi se crkva Uspenja Bogorodice iz 1694. godine.

Centralni trg u Pirgiju, sa kulom i crkvom
Druga ukrašena crkva je Theotoukou crkva, izgrađena 1680. godine.

Crkva Theotokou
I tu je i treća crkva, sakrivena između zidova, crkva Agioi Apostoloi. Predstavlja kopiju Nea Monija, čuvenog manastira na Hiosu, verovatno izgrađenog tokom 13. veka u vizantijskom stilu.

Pirgi, Crkva Agioi Apostoloi
Jednom rečju, Pirgi je jedno prelepo i očaravajuće grčko selo. Bilo je tako prijatno šetati uskim kamenim popločanim ulicama i gledati ukrašene fasade sa cvećem i redovima crvenog paradajza koji se suši na suncu.

Pirgi, oslikane fasade i sušeni paradajz na balkonima
Mesta
Posle čuvenog “oslikanog” sela Pirgi, došli smo do Meste, smeštene oko 35 km jugozapadno od grada Hios.
Mesta je najbolje očuvano utvrđeno selo iz vizantijskog vremena. Sve kuće su kamene i povezane lukovima, kako bi se lokalno stanovništvo zaštitilo od napada gusara i Turaka. Zapravo, zidovi kuća čine spoljne zidove sela, dok su vrata i prozori okrenuti ka unutrašnjosti sela.
I dok šetate kroz lavirint uskih i kaldrmisanih uličica, čini vam se da je vreme ovde stalo.

Mesta, zidovi i prolazi
U centru se nalazi mali trg sa nekoliko kafića i nova crkva Megalos Takiarchis. Ovo je najveća crkva na Hiosu, sagrađena sredinom 19. veka, na mestu gde je nekada bila kula zamka iz vizantijskog doba.

Mesta, crkva Megalos Taksiarhis
Još jedno zanimljivo selo u kojem se proizvodi mastika je Olimpi.
Samo smo prošli pored njega i krenuli da posetimo čuvenu pećinu Olimpi. Puna je stalaktita i stalagmita i još uvek se istražuje. Naš obilazak ovih mastika-sela se završio na popularnoj plaži Mavra Volia, za koju je karakteristični duboka hladna voda i vreli crni kamenčići, što je posledica davne vulkanske erupcije. Više o pećini Olimpi i neobičnoj plaži možete pročitati u jednoj od sledećih objava.
Ali sada, hajde da pomenemo koristi mastike u današnje vreme.
Kako se koristi mastika u današnje vreme
U čitavom procesu proizvodnje i čišćenja mastike ne koriste se ni hemikalije ni aditivi. Ovaj proces je ostao nepromenjen tokom vekova.
Naučna istraživanja su pokazala da smola mastike sadrži antioksidativna, antibakterijska i antiinflamatorna svojstva.
Mastika se koristi u proizvodnji širokog spektra proizvoda i izvozi širom sveta. Koristi se kao dodatak u hrani, uključujući peciva, slatkiše, sladoled, čokoladu, žvakaću gumu, bombone, ratluk (rahat lokum), mlečne proizvode, testenine, soseve, itd. Takođe se koristi kao sastojak za pripremu raznih vrsta pića, vina, čaja, kafe, likera, uza.

Foto: Mastika žvake ELMA
Pored toga, mastika je sastojak dijetetskih suplemenata, proizvoda za oralnu higijenu, hirurških konaca, zubnog konca, sapuna, kozmetike. Nalazi se i u mirisnim svećama, esencijalnim uljima, lakovima i lepkovima na bazi smola. Impresivno, zar ne?
Projekat Mastika
Projekat Mastika (The Mastiha Project) je nastao kako bi se promovisala jedinstvenost mastike u celom svetu.
Na inicijativu Dimitrisa Georgoulisa, vlasnika OZ cocktail bara i njegovog tima, započet je ovaj projekat 2016. godine na ostrvu Hios.

Foto: The Mastiha project, OZ cocktail bar
U seriji kraćih video snimaka napravljenih u okviru ovog projekta, možete saznati više o mastici. Tačnije, o njenoj istoriji, kako se proizvodi, dodaje drugim proizvodima i kako se koristi na razne načine. Video snimke o mastici možete pogledati ovde.
Cilj ovog projekta je da se ljudI više upoznaju sa prirodnim mastikom. Jedna od najpopularnijih prezentacija ovog projekta održana je 7. novembra 2017. godine u Atini, na skupu vlasnika barova i barmena (Athens Bar Show 2017).
Liker od mastike se tradicionalno služi u ohlađenim čašama, obično kao dižestiv posle obroka.
Ako posetite Hios i ako volite koktele, obavezno probajte one koje barmeni OZ Cocktail bara pripremaju u centru grada Hiosa.

Foto: OZ Cocktail Bar, Hios
Probajte koktele sa mastikom, kao što su:
Mastiha Sour, Go Vegan, Bitter tear, Black Peddles, TnT (Mastic Tear n Tonic.

OZ BAR kokteli, foto: OZ BAR
Takođe, možete ih probati i u OZ Salad basket.
To je mobilni i moderan koktel bar koji je sada spreman da putuje celom Grčkom!
Ovo je i glavni način da se promoviše Projekat Mastika, kao sastojak ili sirovina u pripremanju hrane i pića.

Foto: OZ salad basket mobile cocktail bar, Hios
A ako planirate da se venčate u kapeli Agios Isidoros na Hiosu, OZ bar-restoran može vam organizovati nezaboravnu svadbenu svečanost uz ponudu koktela sa mastikom i ukusnim grčkim jelima 💓.

OZ BAR, fotografije: par-photoKyr; tangerin koktel-Chloe Browne; Muzej mastike-Manes Pangalos; sto-Jiorgos Kakitsis; proslava-Periklis Konstantinidis
Suze mastike – „The Mastiha tears“
Mastika je retka i 100% prirodna smola. Kombinacija specifičnih mikro-klimatskih uslova, prirodno okruženje i tradicionalni način proizvodnje koji su ostali nepromenjeni vekovima stvaraju mastiku.
I sve to mastiku čini posebnim i jedinstvenim proizvodom na celom svetu.

Drveće mastike, foto: Mastiha Experience
I want looking through and I believe this website got some genuinely utilitarian stuff on it! .
Thanks a lot, glade you like it 🙂