Lindos, nestvarno putovanje kroz vreme
Lindos je važno arheološko nalazište i obeležje grčkog ostrva Rodos.
A posetiti Rodos i ne videti Lindos je slično posetiti Atinu i ne videti Akropolj 🙂
Lindos
Smešten na vrhu brda, Lindos je fantastičan podsetnik na slavnu istoriju. Antičke ruševine, malo selo sa belim kućama i prelepa peščana plaža u zalivu čine ga danas mestom koje morate posetiti na Rodosu, ostrvu sunca i vitezova.

Pogled na Lindos: antički Akropolj, belo seoce i peščana plaža
Vodič za Lindos: šta je potrebno da znate pre posete
Lindos je uvek za nekoliko stepeni topliji od ostalog dela ostrva.
S obzirom na to da je veoma popularno turističko mesto, najbolje vreme za posetu je rano ujutro ili kasno poslepodne, kako bi se izbegla gužva i vrućina.
Kako stići do Lindosa
Lindos se nalazi na istočnoj obali ostrva, otprilike 50 km od grada Rodosa. Postoji nekoliko načina da dođete do njega.
- kolima:
možete iznajmiti automobil, motor ili taksi, i stižete za otprilike sat vremena. U blizini glavnog puta je parking. Taksi košta oko 70 evra od grada i oko 85 evra od aerodroma do Lindosa. - autobusom:
lokalni KTEL autobus polazi iz centra grada Rodosa, a do Lindosa mu je potrebno oko 1 sat i 30 minuta. Autobuska karta košta 5,5 evra u jednom pravcu. Uvek proverite raspored vožnje pre nego što krenete. - brodskim turama:
Od grada Rodosa do Lindosa možete stići manjim brodovima, a vožnja traje oko dva sata u jednom smeru. Obično imate slobodno oko tri sata u Lindosu i jedno ili dva kraća zaustavljanja za kupanje u zalivima Tsambika i Entoni Kvin, u zavisnosti od programa. Cena izleta zavisi od vremenskog trajanja programa, zatim da li je grupna ili privatna tura, itd. - organizovane ture:
možete rezervisati obilazak sa vodičem koje organizuju lokalne agencije autobusom ili mini kombijem. Cena zavisi od programa i obično uključuje ulaznicu za Lindos i posetu drugim zanimljivim mestima. Obilasci sa vodičem su dobar način da saznate više o istoriji, kao i da uštedite novac i vreme, a posebno da izbegnete duge redove na ulazu.
Kada dođete do Lindosa, sa glavnog puta je potrebno oko 20-30 minuta hoda do Akropolja. Obujte udobnu obuću, jer je staza klizava i kamenita. Ne zaboravite da sa sobom ponesete i šešir, kremu za sunčanje i obavezno vodu.

Staza ka Akropolju
Radno vreme i ulaznice za Akropolj
Akropolj je otvoren tokom cele godine, ali vreme za posete zavisi od godišnjeg doba.
Od aprila do oktobra, radno vreme je svakog dana od 8 do 20h. Ponekad, kao što je bilo u julu ove godine, zbog vrućine, Akropolj je bio zatvoren od 12 do 17.30h i zato proverite radno vreme pre nego što krenete. Od novembra do marta, otvoren je od 8.30 do 15.30h.
Cena ulaznice je 12 evra za odrasle. Za penzionere i studente iz EU cena je snižena, a deca do 18 godina ne plaćaju ulaz. Karte možete kupiti na licu mesta ili online.
Napomena: do Akropolja se ne može stići invalidskim kolicima zbog stepenica i kamenja. Na stazi blizu ulaza nalazi se mali kafić, ali na lokaciji nema toaleta, niti lokala za hranu i piće.
Par reči o istoriji: Lindos u antičko doba
Tokom vekova, Lindos je imao važnu ulogu u verskom, kulturnom, političkom i vojnom životu na Mediteranu.
Prema pronađenim predmetima, prvi tragovi sežu do neolita i bronzanog doba. Takođe, veruje se da je na ovom mestu, u Mikensko doba, postojao prehelenistički kult Lindije.
Prvi tragovi grada Lindosa datiraju iz 10. veka pre nove ere kada su ga osnovali Dorci, jedna od četiri glavne grčke etničke grupe, predvođene kraljem Tlepolemom sa Rodosa.
U 6. veku pre nove ere, za vreme vladavine Kleobula, jednog od sedam grčkih mudraca, podignut je prvi hram posvećen boginji Atini kao svetilište.
Lindijci su gradili brodove kao i razna utvrđenja kako bi se odbranili od brojnih neprijateljskih napada. U rimsko doba Lindos je bio veoma važna luka. Zbog strateškog položaja između Male Azije i grčkih ostrva i kopna, postao je i veliki trgovački centar. Prema nekim natpisima, rimski vojnici i carevi posetili su Lindos donoseći darove boginji Atini Lindiji.
Osim toga, Lindijci su bili odlični vajari. Najpoznatija bronzana skulptura bila je Kolos sa Rodosa koju je napravio lindijski umetnik Ares 280. godine pre nove ere. Posvećena je grčkom bogu sunca Heliosu, ali je uništena 226. pre nove ere usled velikog zemljotresa. Ova statua je jedno od sedam svetskih čuda starog sveta.
Lindos i Akropolj
Akropolj predstavlja citadelu na visokoj tački u gradu.

Jedan od zidova Akropolja na Lindosu
Stojeći na visokoj litici na 116 m na platformi sa pogledom na more, Akropolj na Lindosu je nekoliko puta tokom svoje istorije bio rušen i obnavljan. I sad krećemo u šetnju kroz antički svet Lindosa.

Mapa spomenika Akropolja na Lindosu, izvor – natpis na lokalitetu
Ovde možete videti kako je Akropolj izgledao u različitim vremenskim periodima.
Na prvoj slici sa leve strane je svetilište tokom arhajskog perioda. Druga slika prikazuje helenističku fazu, a na trećoj svetilište tokom rimskog perioda.
Na slici sa desne strane prikazan je tlocrt spomenika na Akropolju.
Antički spomenici su obojeni zelenom bojom: 1 – polukružna eksedra; 2 – brod u reljefu stene; 6 – helenistički svodovi; 7 – rimski hram; 8 – helenističke stepenice; 9 – helenistička stoa; 10 – Propileja stepenište; 11 – Propileja; 12 – Hram Atina Lindia; 13 – Psitros portiko (pokriveni ulaz u hram).
Vizantijski i srednjovekovni spomenici su obeleženi braon bojom: 3 – srednjovekovne stepenice; 4 – srednjovekovna upravna zgrada vitezova; 5 – vizantijska crkva.
Zavetna eksedra i reljefni brod
Na samom ulazu u Akropolj, nailazimo na zavetnu polukružnu eksedru sa reljefom ratnog broda (triemiolia) iz drugog veka pre nove ere. Eksedre su bile uobičajene u grčkim svetilištima i služile su kao baza za razne statue, kao i za odmor hodočasnika prilikom poseta. Prema pronađenom zapisu na eksedri, kaže se da je tokom trećeg i četvrtog veka nove ere, Aglohartos, jedan od sveštenika hrama, sadio masline na Akropolju.

Ostaci polukružne eksedre i reljefni brod
Reljefna krma broda je uklesana u stenu i datira iz ranog 2. veka pre nove ere. Isklesao ju je vajar Pitokrit, poznat po svojoj statui Nike od Samotrake, koja je danas izložena u Luvru. Triemiolia je bio brzi ratni brod sa Rodosa sa posadom od 144 ljudi, raspoređenih u tri reda.
Citadela
Pored eksedre nalaze se stepenice koje vode do Akropolja, a koje su izgradili vitezovi sa Rodosa.

Stepenice na ulazu u Akropolj
Prolazeći kroz polumračnu kamenu kapiju videli smo ostatke antičkih stubova sa raznim natpisima i ušli u citadelu.

Prolaz i ulaz u utvrđenje
Dalje, sa leve strane možete krenuti ka srednjovekovnim ruševinama, ili krenuti vijugavom kamenom stazom koja vodi do sledećeg nivoa, do vrha Akropolja, kao što smo mi uradile.
Ceo prostor je oivičen masivnim zidinama koje su sagradili vitezovi na ostacima zidina iz vizantijskog perioda. Oko staze se nalaze i ostaci antičkih stubova sa natpisima, deo eksedre posvećene rimskom imperatoru Tiberiju, a sa leve strane su ostaci stoe.

Antički ostaci u Akropolju
Manjim stepenicama smo se popele na gornji nivo svetilišta do najznačajnije građevine, hrama posvećenog boginji Atini.

Pogled sa gornjeg nivoa svetilišta na zidove i unutrašnjost akropolja
Boginja Atina Lindija
Hram na Akropolju je svetilište posvećeno Atini, boginji mudrosti, ratovanja i zanata.
Bila je jedna od najpoznatijih boginja u grčkoj mitologiji. Postoji nekoliko mitova o njenom rođenju, a jedan od njih je da je rođena iz glave svog oca Zevsa, vrhovnog boga na planini Olimp.

Fascinantni hram Atine Lindije
Dimenzije hrama su 8 metara sa 22 metra. Napravljena je od lokalnog krečnjaka i mermera, baš kao i druge građevine na Akropolju.
Nekada je bilo po šest stubova napred i pozadi, i po trinaest sa svake strane. U sredini je bila statua Atine Lindije, kao simbol zaštitnice grada. Danas se može videti samo nekoliko stubova uprkos restauraciji stubova i temelja koje su uradili Italijani početkom 20. veka.

Druga strana hrama Atine Lindije
Grčka stoa i Propileja
Hram Atine Lindije uništen je u požaru 392. pre nove ere. Zatim je novi hram podignut krajem 4. veka pre nove ere u dorskom stilu sa novom statuom boginje Atine.
Otprilike u isto vreme u blizini hrama je izgrađena stoa, velika helenistička zgrada u obliku slova U. Nekada je bila dugačka 87 metara i imala je 42 dorska stuba. Stoa je natkriveni prolaz sa stubovima i u okviru nje se nalazio prostor za razne aktivnosti i ceremonije.

Ostaci stoa stubova
Sa ovog mesta možete uživati u predivnom pogledu od 360 stepeni na plavo Egejsko more i antičke ruševine.

Fantastičan pogled sa vrha Akropolja
Širokim stepenicama od stoe dolazi se do propileje, prolaza koji vodi do ulaza u sveti prostor hrama.

Stepenice koje vode do propileje
A kada krenemo da silazimo niz stepenice, stižemo do donjeg nivoa svetilišta.

Nekoliko stubova stoe i njihovi delovi
U ovom delu se nalaze različiti ostaci ruševina: baze i delovi stubova, cisterne, helenistički svodovi i ostaci malog rimskog hrama.

Donji nivo Akropolja
Tu su i ruševine zavetne eksedre Pamfilida, sveštenika Atine Lindije iz 3. veka pre nove ere.

Ostaci svodova i eksedre na donjem nivou Akropolja
Vizantijsko vreme i crkva Svetog Jovana (Ayios Ioannis)
Tokom vizantijskog perioda, Lindos je bio veoma važna luka na sredozemnim trgovačkim putevima. Bio je to period velikog procvata, koji je privukao mnoge trgovce, kao i hodočasnike. Postojale su škole, biblioteke i kulturne ustanove.

Stubovi stoe i vizantijska crkva Ayios Ioannis
Iz tog perioda danas možete videti ruševine crkve Svetog Jovana sagrađene u 12. ili 13. veku.

Zidovi vizantijske crkve
Pretpostavlja se da se na tom mestu nalazila ranohrišćanska bazilika iz 6. veka.
Za vreme osmanlijske vladavine, crkva je pretvorena u džamiju.

Vizantijska crkva Ayios Ioannis
Pored zida crkve nalaze se ruševine zavetne polukružne eksedre posvećene svešteniku Pašifonu, sagrađene u poslednjoj četvrtini II veka pre nove ere.

Ostaci zavetne eksedre
Vladavina vitezova hospitalaca
Kada su 1300. godine Jerusalim zauzeli Muslimani, vitezovi hospitalci su morali da napuste grad. Prvo su otišli u Akru i na Kipar, a 1309. godine stigli su na ostrvo Rodos. Tokom 14. i 15. veka pod njihovom vlašću, Rodos je doživeo procvat i postao vojna sila.
Vitezovi su sagradili mnogo zdanja, zamkova i utvrđenja na ostrvu. Jedno od najvažnijih mesta je Stari grad Rodosa i Palata Velikih Majstora.
Takođe, tvrđava Hospitalaca na Lindosu je izgrađena pod vođstvom velikih majstora, Antoana Fluvijana i Pjera D’Obusona.

Kula tvrđave vitezova sa Rodosa
Svuda oko Akropolja podigli su masivne zidove sa kulama. Lindos je bio utočište i za lokalno stanovništvo.
Pored stepenica koje vode do ulaza na Akropolj, vitezovi su podigli svoju upravnu zgradu.

Upravna zgrada vitezova sa leve strane i deo zida helenističke stoe sa desne strane
Zapravo, ova zgrada je sagrađena severno od vizantijske crkve i one su bile povezane vratima u zidu priprate.
Tokom 200-godišnje vladavine vitezova na ostrvu, Osmanlije su izvršile nekoliko napada pokušavajući da zauzmu Rodos. A onda, 1522. godine, pod komandom sultana Sulejmana Veličanstvenog, Osmanlije su uspele da okupiraju Rodos.
Posle šest meseci opsade, vitezovi su morali da napuste ostrvo. Sedam godina su lutali bez svog sedišta sve do 1530. godine, kada su došli na Maltu. Vitezovi su izgradili novu prestonicu Malte, Valetu, i nazvali je po velikom majstoru Žanu Parizo de la Valeti.
Više o njihovoj ulozi na Malti možete pročitati ovde.
Osmanlije, Italijani i današnje vreme
Život je bio veoma težak tokom turske vladavine, posebno tokom rata za nezavisnost Grčke (1821–1829). Mali turski garnizon ostao je u Lindosu do 1844. godine, ali su Italijani Turcima preoteli Rodos 1912. godine. Konačno, 1947. ostrvo je postalo deo grčke države.
Inače, za vreme italijanske okupacije, svetilište u Lindos su iskopali italijanski arheolozi Maiuri i Jakopi 1910-1932. Kasnije su danski arheolozi K.F. Kinch i Chr. Blinkenberg nastavili sa iskopavanjima.
Tokom poslednjih radova od 2000. do 2005. godine, ispravljene su prethodne greške u rekonstrukciji. Antički delovi su upotpunjeni novim materijalom i vraćeni na svoje originalno mesto.
U podnožju Akropolja nalaze se i ruševine antičkog pozorišta iz 4. veka pre nove ere, uklesane u steni. Pošto je tog dana bilo pretoplo, nismo stigle da ga posetimo, pa smo otišle na plažu 🙂
Pogledajte kako izgleda predivni Lindos: Akropolj, selo i plaža 🙂
Selo Lindos
Na putu do Akropolja morate prošetati kroz bajkovito selo Lindos.

Pogled na belo seoce Lindos sa Akropolja
To je lavirint kućica i uskih kaldrmisanih uličica.

Šetnja uličicama Lindos sela
Kuće su tradicionalno okrečene sa ravnim krovovima, ukrašene cvećem i interesantim podnim mozacima od šljunka. Neke od njih datiraju iz 18. veka. Zapravo, one su renovirane i pretvorene u restorane, barove, apartmane i male butik hotele.
U selu imate nekoliko prodavnica u kojima možete pronaći suvenire, lokalne proizvode, sapune, umetničke unikate, grnčariju i ručno pravljeni nakit.

Selo Lindos
Crkva Panagija se nalazi u centru sela i ima zanimljiv toranj sa zvonikom. Sagrađena je u vizantijsko vreme, 1300. godine, na mestu starije crkve. Ali više puta je obnavljena, posebno za vreme vladavine vitezova sa Rodosa, a kasnije 1927. godine, za vreme italijanske vladavine. Ova crkva je poznata i pod imenom Bogorodičina crkva.

Zvonik i Crkva Panagija
Pod u crkvi je ukrašen belim i crnim šljunkom u cik-cak šari. Ova jedinstvena tehnika se zove „hohlaki“ i može se naći širom Rodosa u različitim dizajnima.
Šetajući selom možete pronaći male restorane i kafiće i uživati u ukusnim grčkim jelima i desertima.
Neki od njih se nalaze na krovovima, sa fantastičnim pogledom na zaliv Lindosa.

Restorani i barovu u selu Lindos
Lindos i plaže
U podnožju Akropolja i sela nalaze se dve plaže. Sa leve strane sela nalazi se veća plaža Lindos. Sa desne strane je manja plaža Palas sa malom lukom za turističke brodove. Obe su uređene sa ležaljkama i suncobranima, tuševima, javnim toaletima (0,50 evra), a na plažama se nalazi i nekoliko taverni.

Plaža u Lindos zalivu
Na vama je samo da se opustite i uživate u zlatnom pesku i kristalno čistoj i plitkoj vodi, što je odlično za porodice sa malom decom. Takođe, možete se isprobati u vodenim sportovima, kao što su banana, džet ski ili parasejling.
Obično je na obe plaže u Lindosu velika gužva svakog dana tokom letnje sezone. Ali, zbog strašne situacije sa požarima u julu ove godine, na dan naše posete Lindosu nije bilo puno ljudi.

Zlatno peščana Lindos plaža
Ceo dan su Lindos preletali mali avioni kako bi proveravali situaciju. Takođe, videli smo i one koji su uzimali vodu iz mora, s obzirom da je površina zahvaćena požarom bila udaljena svega par kilometara od Lindosa.
Zaliv Svetog Pavla u blizini Akropolja
Sa vrha Akropolja pruža se zadivljujući panoramski pogled na zaliv Svetog Pavla u obliku srca.
Nalazi se na samo nekoliko minuta hoda od sela Lindos.
Prelepa plaža sa kristalno čistim morem i zlatnim peskom nalazi se između litica i mora.

Pogled na zaliv Svetog Pavla sa Akropolja
Inače, zaliv je dobio ime po svetom apostolu Pavlu. Veruje se da se on iskrcao na Lindos posle brodoloma i da je na ostrvu ostao tri meseca podučavajući meštane hrišćanstvu. Na kraju male luke nalazi se belo okrečena kapelica Svetog Pavla. Danas je ona popularno mesto za venčanja iz snova, kako za lokalno stanovništvo, tako i za strance.
Lindos i Akropolj
Tokom boravka na Rodosu pre 18 godina nisam mogla da posetim Akropolj jer je bio zatvoren (verovatno zbog vrućine). Ali ove godine, uprkos izuzetno teškoj situaciji sa požarima na Rodosu, moja sestra i ja smo konačno zakoračile u antički i fascinantni Akropolj.
Bilo je neverovatno iskustvo stajati u hramu na brdu. Pokušala sam i da zamislim boginju Atinu Lindiju.
Vetar na mom licu nosio je duh davnih vremena. Helenističke stepenice ispred hrama su poznate kao „Stepenice do neba“, jer vam se čini kao da hodate u oblacima. I zaista, osećate se kao da stojite na vrhu sveta, baš kao boginja Atina Lindija.
I definitivno je vredelo čekati svih ovih godina na trenutak u nekadašnjem svetilištu između plavog neba i beskrajnog plavog mora.

Stubovi stoe na akropolju
Trackbacks & Pingbacks
[…] redu Svetog Jovana Jerusalimskog u trajni zakup i na upravljanje. Na Maltu su došli sa ostrva Rodos jer su ih proterale Osmanlije pod komandom Sulejmana Veličanstvenog 1522. […]
Ostavite komentar
Želite da se pridružite diskusiji?Dajte svoj doprinos našoj maloj zajednici!