Bledsko jezero, bajkovito mesto u Sloveniji
Bledsko jezero je jedno od najpopularnijih turističkih destinacija u Sloveniji. Ovo bajkovito jezero postalo je obeležje Slovenije i privlači pažnju posetilaca tokom cele godine.
A prizor je neverovantan: smaragdno zeleno jezero je okruženo šumama i planinama.
U zapadnom delu jezera se nalazi malo ostrvo sa crkvom i tornjem, a iznad jezera na litici, srednjovekovni Bledski zamak. Pravo bajkovito mesto za uživanje! Idemo na Bledajo 🙂
Bledsko jezero
Bledsko jezero se nalazi oko 50 km severozapadno od Ljubljane, u podnožju planinskih lanaca Julijskih Alpa i Karavanki.
Jezero je tektonsko-ledničkog porekla i leži na nadmorskoj visini od 475 m. Dugačko je oko 2 km, široko 1.380 m, dok maksimalna dubina iznosi oko 30 metara. Površinska voda se leti zagreje do 24°C, a zimi se ledi na izuzetno niskim temperaturama. Iz jezera ističe kratka rečica Jezernica i odnosi vodu u dolinu Save Bohinjke, a sveža voda dotiče u jezero iz reke Radovne, i to cevovodom.
Oko jezera prostire se grad Bled sa oko 5.000 stanovnika, koji predstavlja i sedište istoimene opštine koja pripada Gorenjskoj regiji. U blizini se nalazi i ušće reka Save Bohinjke i Save Dolinke.
Mitovi i legende o Bledskom jezeru
Za Bledsko jezero vezuju se razni mitovi i legende.
Jedna od njih se vezuje za staroslovensku boginju Živu. Navodno, ona je naselila vile i vilenjake na obale Bleda. U stara vremena, Živa je bila paganska boginja ljubavi i plodnosti. Na ostrvu su otkriveni grobovi i skeleti iz perioda između 7. i 9. veka, kada je na ostrvu postojao njen hram.
Nakon prelaska lokalnog stanovništva iz paganstva u hrišćanstvo, stari hram je zamenjen crkvom posvećenom vaznesenju Bogorodice.
Bledsko ostrvo i Pletna čamac
Bledsko ostrvo je inače jedino ostrvo u Sloveniji i izgleda potpuno nestvarno!
Do ostrva je moguće doći malim drvenim čamcem, koji se naziva Pletna.

Bledsko jezero i pletna čamac
Naziv je dobio po krovu koji je nekada bio ispleten od pruća. U današnje vreme krov je napravljen od platna koje štiti putnike od sunca. Zbog zaštite jezera i životne sredine, zabranjena je upotreba motornih čamaca, tako da čamdžije koriste isključivo vesla. Čamac prevozi maksimalno 20 putnika i pravo je uživanje voziti se u njemu dok klizi po mirnoj površini jezera.
Vožnja pletna čamcima datira još iz 1590. godine. Profesija veslača koji upravljaju pletna čamcem je veoma poštovana i prenosi se iz generacije u generaciju, tako da je ostala u pojedinim porodicama tokom vekova, slično gondolijerima u Veneciji.
Cena vožnje pletnom iznosi 14 evra po osobi i obično imate 30-40 minuta da prošetate po ostrvu do povratka na obalu. Ako ste raspoloženi, možete iznajmiti mali čamac i sami veslati do ostrva ili po jezeru.
Bledsko ostrvo
Bledsko ostrvo je poznato po Crkvi Uspenja presvete Bogorodice iz 15. veka, belom tornju i ostacima staroslovenskog groblja.

Crkva Uspenja presvete Bogorodice sa tornjem, Bledsko ostrvo
Originalna crkva potiče od 1142. godine. Ponovo je izgrađena sredinom 15. veka, u gotičkom, a završena u baroknom stilu.
Ulaz u crkvu se plaća (6 evra za odrasle), a u okviru zvonika visokog 52 metra nalazi se i Zvono želja iz 16. veka.
Prema lokalnoj tradiciji veruje se da će onom ko zazvoni tim zvonom tri puta biti ispunjena želja koju poželi u tom trenutku. Za mladence takođe važi verovanje da zvono donosi dug i srećan život.

Toranj, Crkva Uspenja presvete Bogorodice, Bled
Sa južne strane ostrva do crkve vodi 99 kamenih stepenika sagrađenih 1653. godine.

99 stepenika
U današnje vreme venčanje u ovoj crkvi je postalo veoma popularno i stvar prestiža, podjednako i za parove iz Slovenije i iz ostalih zemalja. A prema lokalnoj tradiciji, mladoženja bi trebalo da nosi u naručju mladu preko svih 99 stepenika jer to donosi sreću u budućem zajedničkom životu 🙂

Bledsko ostrvo, 99 kamenih stepenika
Pored crkve na ostrvu se nalazi i kafić i prodavnica suvenira.
Legenda o Bledskom zvonu želja
Za Zvono želja takođe postoji jedna priča.
Prema lokalnim pričama, negde oko 1500. godine, Poliksena von Kreigh, mlada udovica iz zamka, dala je svo zlato i srebro koje je imala kako bi se izlilo zvono za kapelu na ostrvu, zbog žalosti za svojim pokojnim mužem koga su ubili razbojnici. Međutim, zbog nevremena, brodić koji je prevozio zvono je potonuo na dno jezera.
Nesrećna zbog tog događaja, Poliksena je prodala svu svoju imovinu, dala novac za izgradnju crkve na ostrvu i otišla u samostan u Rim. Papa je čuo za Polikseninu tužnu sudbinu 1534. godine, posle njene smrti. U znak sećanja na nju, šalje novo zvono koje se i danas koristi i koje prema verovanju, ispunjava želje posetilaca.
A prema legendi, tokom mirnih noći, ponekad se čuje zvuk starog, potonulog zvona…

Labud na Bledskom ostrvu, u pozadini Crkva Uspenja
Bledski dvorac
Na litici stene, 130 metara iznad jezera, nalazi se Bledski dvorac ili Blejski grad.

Bledsko jezero i pogled na Blejski dvorac
Do dvorca se stiže putem ali je interesantnija šetnja obeleženom stazom kroz šumu. Potrebno je oko 20 minuta da biste stigli do dvorca i zato obujte neku udobnu obuću.
Na putu do dvorca prolazite pored Crkve Svetog Martina, sagrađene 1905. godine u neo-gotičkom stilu. Inače je sagrađena na temeljima nekadašnje gotičke crkve iz 15. veka.

Crkva Svetog Martina
Bledski dvorac potiče iz 11. veka i smatra se najstarijim dvorcem u Sloveniji. Tačnije prvi pisani trag o gradu se vezuje za 22. maj 1011. godine, kada je nemački kralj Hajnrih II poklonio ostrvo briksenškom biskupu Albuinu.
Bledski zamak je bio i administrativno sedište u Gorenjskoj regiji, a u srednjovekovnim spisima Bled se spominje pod nemačkim imenom Veldes.

Blejski dvorac
Gornji i donji nivo dvorca
Danas je dvorac je renoviran i prilagođen turističkim posetama (cena ulaznice iznosi 11 evra za odrasle).
Dvorac se sastoji iz dva dvorišna dela; u donjem delu se nalaze Grajska tiskarna-štamparija, Stolp galerija i kafe.
U štampariji možete videti rekonstruisanu Gutenbergovu mašinu za štampanje. Zanatlija u srednjovekovnoj odori će vam ljubazno objasniti kako su se ručno štampale knjige na drvenoj presi u 16. veku. A može složiti slova vašeg imena i napraviti vam jedinstveni suvenir sa Bleda!

Blejski dvorac, tiskarna
Dvorac ne bi mogao da funkcioniše bez vina, tako da se između dva dvorišna dela nalazi i vinski podrum Dornberg.
Obučen u monašku odeću, dvorski podrumar će vam objasniti poreklo vina i pomoći oko ručnog flaširanja sopstvene bočice vina.

Dornberg vinarija
U gornjem delu se nalaze kovačnica i kapela iz 16. veka.

Kapela u Bledskom dvorcu
U ovom delu dvorca se nalazi i muzej sa interesantnim postavkama
koje oslikavaju istoriju razvoja Bleda od bronzanog doba do današnjih dana.

Muzej u Bledskom dvorcu: prvi pisani trag o dvorcu iz 1011. godine; bronzani ostaci oruđa i delovi zlata nađeni na Bledu
U muzeju je izložena i najstarija mapa Bleda sa okolinom iz 1749. godine.

Najstarija mapa Bleda iz 1749. godine, Bledski muzej
Jedna prostorija je posvećena i Arnoldu Rikliju, koji je na Bledu pokrenuo alternativne metode lečenja.

Bledski dvorac
Ceo gradski kompleks je zaštićen visokim zidovima sa dugačkim hodnikom, ulaznim i odbrambenim tornjem.
Svečanosti i događaji u Bledskom dvorcu
Pogled sa zidina zamka je zaista fenomenalan.
Sa jedne strane vidi se ostrvce sa crkvicom i zvonikom okruženo vodom i obala sa drvećem u raznim nijansama zelene boje.
A sa druge strane jezera u daljini pogled se pruža na Julijske Alpe, čiji su vrhovi pod snegom.
Savršen spoj smaragdno zelene vode, zelenila i prirode, a blag vetar i sunce čine da zaboravite na sve i uživate u pogledu i okruženju.

Bledsko jezero i ostrvce
Bledski zamak je pravo romantično mesto tako da se ovde često organizuju i venčanja i razne proslave, jer se u okviru dvorca nalazi Dvorana vitezova i Bled restoran.
Možete da organizujete i poslovni sastanak u malo drugačijem okruženju. Za takve prilike u dvorcu postoje konferencijska sala i protokolarna soba.
Bledska kremšnita
Bled je takođe poznat po jednoj poslastici, a to je vrsta krempite tj. kremšnita.
Obavezno je probajte kad dođete na Bled!

Bledske kremsnite
Originalni recept potiče iz 1953. godine od Ištvana Lukačevića, nekadašnjeg šefa restorana hotela Park.
Na vrhu je zlatna hrskava kora napravljena od putera i posuta šećerom u prahu, u sredini ukusni krem od vanile prekriven šlagom i donja korica od testa sa puterom… mmm!
Koliko je popularna Bledska kremšnita govori podatak da je do sada proizvedeno oko 12 miliona ovih kolača. A da li je tako ukusna kao što svi pričaju, procenite sami 🙂
Turizam i Bledsko jezero
Savršen geografski položaj na južnoj strani Alpa, kao i blizina austrijske i italijanske granice, čine Bled idealnim mestom za turizam tokom cele godine.
Tokom letnjih meseci, od juna do septembra, temperatura vode se kreće oko 24ºC, što je čini idealnom za kupanje i ronjenje.
Posetioci na Bledu mogu šetati stazom koja vodi oko jezera u dužini od 6 km. Možete uživati u u vožnji biciklom ili fijakerom oko jezera.
Dozvoljen je i sportski ribolov, jer u jezeru ima 19 vrsta ribe. Veslanje na jezeru je veoma popularno, jer Bled ima dugu tradiciju veslanja i domaćin je međunarodnih takmičenja.
Šumovite padine planina Jelovice i Pokljuke koje okružuju jezero predstavljaju savršeno okruženje i za planinarenje.
Bled je inače odlična baza tokom zimskih meseci za ljubitelje skijanja i snouborda jer se u njegovom okruženju nalaze tri poznata skijaška mesta: Krvavec, Vogel i Koble.
Još od vremena Karađorđevića ovde postoje tereni za golf, teniski tereni, a tu je i kazino.
Tokom cele godine na Bledu se organizuju razni događaji, koncerti, festivali, sportska takmičenja. Posebno su interesantna dešavanja Srednjovekovni dani, koji vraćaju Bled u srednjovekovno doba.
Letnje sankanje na Bledu
Interesantno iskustvo pruža vožnja tzv. letnjim sankama na padinama brda Straža, od proleća do jeseni.

Bledsko jezero i brdo Straža
Sanke su zakačene za specijalnu šinu i mogu da razviju brzinu od 40km/h, idealno za podizanje adrenalina!
Dužina staze je 520 metara i spuštate se sa visine od oko 130 metara prema jezeru. Tokom zime se šine sklanjaju i ovaj teren se pretvara u skijalište.
Arnold Rikli
Turizam na Bledu je ustvari počeo da se razvija sredinom 19. veka zahvaljujući Švajcarcu Arnoldu Rikliju, koji se razboleo i došao na Bled zbog vazduha, termalne vode i prirode. Kako se brzo oporavio, shvatio je koje su blagodeti blage klime i svih mogućnosti koje jezero pruža. Napustio je porodičnu firmu i 1855. godine otvorio svoj prvi centar sa sopstvenim metodama lečenja na Bledu.
Arnold Rikli je jedan od začetnika alternativne medicine koji je razradio program različitih aktivnosti sa akcentom na plivanju, kupanju u kadama sa termalnom vodom, sunčanju i pešačenju.
Čuven je njegov citat: „Voda je dobra, vazduh je bolji, ali najbolje je sunce“.
(„Water is good, the air is better, but sunlight is the best of all“).
Lokalno stanovništvo ga je zvalo “sončni doktor” jer je promovisao sunčanje kao terapiju. Meštani nisu bili baš oduševljeni, jer je terapija podrazumevala i hodanje po suncu bez odeće (na ograničenom prostoru na brdu Straža). Zato se Arnold Rikli smatra jednim od začetnika naturizma. Ovo lečilište je radilo do Prvog svetskog rata, ali se i danas njegove metode kombinuju sa novim terapijama u medicinsko-regenerativnim programima.
U znak sećanja na Arnolda Riklija, svake godine se na Bledu organizuju Riklijevi sportski dani i pešačenje na Riklijevim stazama.
Smeštaj na Bledskom jezeru
Arnold Rikli je dao veliki doprinos razvoju turizma na Bledu. Prva kupališta i organizovani smeštaj za goste grade se 1895. godine. Već 1906. godine Bled se ubrajao u najbolje turističke destinacije u Austro-ugarskoj imperiji.
U današnje vreme oko jezera postoji nekoliko veoma luksuznih hotela sa spa centrima kao što su: Rikli Balance hotel (bivši hotel Golf), Grand hotel Toplice, Garni hotel Savica, Best Western Premier Hotel Lovec, Vila Bled (nekadašnja rezidencija predsednika Tita).
Na Bledu ima oko 4.000 kreveta u različitim smeštajnim objektima koje čine hoteli, vile i pansioni, a možete i kampovati.

Pogled sa jezera na Blejski dvorac i zidine
Bledsko jezero, između legendi i stvarnosti
Kombinacija fenomenalne prirode, svež vazduh, mogućnosti za bavljenje različitim sportovima, odmorom i uživanjem, učinili su da je Bled postao jedno od elitnijih mesta za odmor u Evropi.
Bledsko jezero izgleda podjednako lepo tokom svih godišnjih doba.
U proleće i leto je sve zeleno oko jezera, a u daljini vidite obronke Julijskih Alpa pod snegom.
Jesen daje jezeru posebno zlatno-žute tonove i odsjaje u vodi.
A zimi, zimi izgleda kao da je naslikano i nestvarno poput bajki i legendi koje se vezuju za ovo prelepo mesto.

Bledsko jezero
Slika romantičnog Bleda vas prosto mami da ga posetite i uživate u njegovoj prirodi.
A negde u daljini čuje se zvuk zvona sa jezera…
Ostavite komentar
Želite da se pridružite diskusiji?Dajte svoj doprinos našoj maloj zajednici!